Istraživanje trajalo 40 godina: Pronašli su čudnu vezu između sporijeg hodanja i bržeg starenja

Istraživanje koje je započelo u 70-im godinama prošloga stoljeća pokazuje da tempo našeg hodanja nije slučajan. Ako netko hoda stvarno sporo, stručnjaci tvrde da bi to mogao biti simptom deficita u fizičkom i mentalnom zdravlju.

Nedavno je objavljeno istraživanje o vezi između hodanja i zdravlja, a istraživači su čak četrdeset godina skupljali podatke. Napravljeno je u Novom Zelandu na uzorku od 900 ljudi, piše sciencealert.com.

Zaključak studije je jasan: ljudi sa sporijim korakom pokazivali su znakove ubrzanog biološkog starenja koje podrazumijeva i tijelo i mozak.

“Ono što nas je stvarno iznenadilo je da se znakovi pokazuju već kod 45-godišnjaka, a ne samo stvarno starih ljudi koji sporije hodaju zbog nekih drugih razloga”, tvrdi biomedicinski istraživač Line J.H. Rasmussen za Sveučilišta Duke.

Pratili 1000 ljudi 40 godina

Rasmussen i kolege su pregledali ispitanike koji su sudjelovali u velikom istraživanju zdravlja koje je trajalo 40 godina, gdje su započeli promatrati oko 1.000 trogodišnjaka. Danas preostalih 904 ispitanika imaju 45 godina, a rezultati su zanimljivi. Tim istraživača je zaključio da brzina njihovog hodanja u srednjem dijelu života nudi jedinstven uvid u njihov proces starenja koji je definiran još u djetinjstvu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Gledali smo ih od vrtića do sredine njihovih života, a vrlo rano smo uočili da je spori hod problem koji se manifestira i nekoliko desetljeća prije nego što će oni ući u treću dob”, kazao je neuroznanstvenik Terrie E. Moffitt.

Ispitanicima su brzinu hodanja mjerili uz brojne druge svakodnevne fizičke funkcije. Također su nad ispitanicima organizirani medicinski pregledi koji bi tražili znakove ubrzanog starenja – od promatranja krvnog tlaka, do stanja njihovih zubala, uz još 19 drugačiji biomarkera poput skeniranja mozga.

Loše vijesti za sporije hodače

Znanstvenici ne kriju da ih je konačni rezultat nemalo šokirao, zaključivši da je tempo hodanja u 40-im godinama dobar pokazatelj starenja njihovih tijela. Tvrde da se ubrzano starenje manifestira na više unutarnjih organa ispitanika, te da idu uz ruku posebnom vizualnom analizom ispitanikovih tijela koje je tražilo znakove starenja poput boranja.

“Fascinantno, u našoj studiji, brzina hodanja kod pojedinih pacijenata se kod nekih manifestirala gotovo čitavog života, sve do mladosti”, kazao je autor Rasmussen.

Znanstvenici pak napominju da su napravili jednu malu grešku – svim ispitanicima na početku istraživanja nisu napravili sken mozga, tako da ne mogu biti sigurni da je sve baš rezultat hodanja, nego je nešto od toga moglo biti i urođeno.

“Uostalom, ne bi trebali pretpostavljati da će lošiji kognitivni testovi kod trogodišnjaka odmah značiti cjeloživotne probleme sa zdravljem”, tvrdi gerijatričarka Stephanie Studenski sa Sveučilišta u Pittsburghu.

Ovo je istraživanje koje će sigurno zahtijevati dodatne analize kako bi još bolje razumjeli vezu između hodanja i starenja, a istraživači čak misle da bi posebnim treningom mogli utjecati na ljude da brže hodaju – kako bi si u budućnosti osigurali bolje zdravlje. To su, napominju stručnjaci, veliki problemi na koje moraju pronaći odgovore.

“Ljudski mozak je dinamičan; konstantno se sam organizira na osnovu iskustva i onoga čemu je izložen. Možda u tom smislu zdravlje našeg mozga može biti “organizirano” tako da preventivno djelujemo iz vana kako bi se on drugačije posložio”, kaže Studenski.