Velike obaveze oko unuka blago povećavaju rizik od depresije, djedovi više pogođeni od baka

Bake i djedovi obožavaju svoje unuke. A i roditelji vole kada im pomažu u čuvanju, brizi i odgoju djece. Ipak, istraživanja iz ove godine pokazuju da previše obaveza oko unuka i nije tako dobro za zdravlje baka, a posebice djedova.

Provoditi vrijeme s unucima u mirovini često je jedno od najvećih zadovoljstava i želja za brojne bake i djedove diljem Europe, gdje postoji jaka tradicija u takvom obliku pomoći mladim roditeljima. Ranija istraživanja su pokazala da čuvanje mališana vodi do većeg fizičkog napora i mentalne aktivnosti koje rezultira boljim općim zdravljem starijih ljudima.

Većina djedova i baka se na neki način brine o unucima

Međutim, nova istraživanja pokazuju da postoje i negativne stvari u tom procesu koje u konačnici mogu dovesti do velikih mentalnih problema, piše share-project.org.

Na velikom istraživanju u kojem je sudjelovalo 13.000 djedova i baki iz svih europskih država, podaci pokazuju da oko 60% njih na neki način skrbi o unucima. Jedna trećina je toliko involvirana da oko unuka imaju posla barem 30 sati na tjednoj bazi, što je već satnica koja se bliži punom radnom vremenu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Bake su aktivnije u brizi oko unuka, a zanimljiv je podatak da je briga o unucima karakterističnija za južne europske zemlje, dok je na sjeveru nešto manji postotak uključenosti.

Istraživači iz SHARE-a htjeli su istražiti utjecaj brige za unuke na mentalno zdravlje i zaključili da je kod nekih populacija u određenim uvjetima briga o unucima donosi više lošeg nego dobrog.

Djedovi su više pogođeni dodatnim teretom od baka

Za svakih deset sati brige o unucima na mjesečnoj bazi raste vjerojatnost od razvijanja depresije za 3.3% kod baka i za 6.1% kod djedova. Najviše pogođeni su djedovi i bake koji žive u urbanim sredinama, s većim prihodima i koji sami imaju malo djece. U istraživanju navode kako su najviše pogođeni ljudi u južnoj i istočnoj Europi, dakle i Hrvati.

Emocionalni teret je nešto lakši za bake, koje od simptoma razvijaju manjak motivacije, a djedovi vrlo brzo postanu “umorni” i pokazuju aktivne simptome poput razdraženosti, a krajnji rezultat u najgorem slučaju je i klinička depresija.

Depresija povećava rizik od drugih bolesti, a u zaključku istraživanja navode kako ne bi bilo loše “smanjiti” zahtjeve prema bakama i djedovima oko brige za unuke kako bi smanjili rizike od razvijanja depresije. Naravno, sve ovo se odnosi na bake i djedove koji imaju velike “satnice” oko odgovornosti za unuke, a obična obiteljska druženja ne upadaju u tu kategoriju.