U kojim se državama najdulje prima mirovina? Hrvati visoko na popisu

Mediteranske države, Francuska, Grčka, Španjolska i Italija u prosjeku imaju najdulje trajanje mirovine, otkrivaju podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Na drugoj strani spektra su Koreja, Meksiko i Čile.

Kada su mirovine kakve danas poznajemo uvedene, umirovljenici bi najčešće u njima provodili tek godinu ili dvije, nakon mukotrpnog radnog staža. Napredak u medicini i u javnom zdravstvu svuda je u svijetu podigao očekivano trajanje života, što znači da stariji ljudi danas u mirovini provode gotovo tri desetljeća.

Zbog te činjenice velik broj zemalja pokušava podići dobnu granicu za odlazak u mirovinu, a čak i kada ne uspiju, zbog opterećenosti mirovinskih sustava pokušavaju istu stvar za nekoliko godina.

Posljednji dostupni podaci OECD-a pokazuju da najviše vremena u mirovini provode Francuzi, koji su ovih dana na pomalo kontroverzan način dobili svježu mirovinsku reformu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

U prosjeku, francuske umirovljenice u mirovini provode 26,9 godina, a francuski umirovljenici 22,7 godina, najviše u zemljama OECD-a, piše tportal.hr. Iza njih su mediteranske zemlje za koje se često kaže kako baštine lagodan život, Španjolska (26,6 godina), Grčka (26,4 godina) i Italija (25,7 godina). Iza njih su Luksemburg (22,3 godine) i Belgija (21,1) godina.

Hrvatska nije u OECD-u, tako da u njihovom istraživanju nema podataka za nas. Međutim, da jesmo, Hrvati bi bili vrlo visoko na listi – žene u mirovini provode 24,8 godine, a muškarci 19,9 godina.

Mirovinski sustavi moraju pronaći rješenje

Na drugoj strani, u mirovini najkraće vremena provode Koreanci, Meksikanci i Čileanci. Korejske umirovljenice mirovinu primaju deset i pol godina manje nego Francuskinje, a umirovljenice i Meksika i Čilea su u mirovini tek dvije, odnosno tri godine dulje nego Koreanke. Što se tiče apsolutnih rekorda, to su opet muški Meksikanci i Koreanci, koji mirovinu koriste manje od 13 godina.

Radni staž u proteklih nekoliko desetljeća ostaje više-manje isti, dok vrijeme provedeno u mirovini raste. Sve to vodi do niskih mirovina koje kod sve većeg broja umirovljenika izaziva frustraciju i siromaštvo. Analiza koju je prošle godine objavio Svjetski ekonomski forum upozorava da je manjak u ušteđevini potrebnoj za isplatu mirovina u osam velikih ekonomija (Australija, Kanada, Kina, Indija, Japan, Nizozemska, UK i SAD) čak 70 bilijuna (milijun milijuna) dolara. Budući da smo u isto vrijeme pogođeni i starenjem stanovništva, taj bi jaz do 2050. godine mogao narasti na čak 400 bilijuna, ako se u međuvremenu ne poduzmu potrebne mjere.