Hrelja: Hranimo Europu lošim statističkim podacima i ispada da smo neradnici

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja komentirao je izvješće Europske komisije za Hrvatsku u kojoj su, između ostaloga, kritizirali odustajanje od ključnih dijelova mirovinske reforme i još jednom istaknuli da smo pri dnu EU što se tiče duljine radnog vijeka. Hrelja smatra da ih hranimo lošim statističkim podacima i da je prava slika puno bolja.

Izvješće Europske komisije za Hrvatsku nije moglo proći bez kritike mirovinskog sustava i prosječnog radnog vijeka:

“Rano je umirovljenje još uvijek raširena pojava, dok je radni vijek u Hrvatskoj među najkraćima u EU, što u velikom mjeri nepovoljno utječe na mirovine”, stoji u izvješću Europske komisije.

Osim što su kritizirali kratak prosječan radni vijek, Europskoj komisiji je zasmetalo što su sindikati i građani srušili dio mirovinske reforme koji je trebao povećati dob za odlazak u mirovinu na 67 godina.

Sve je to na Facebooku komentirao predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, koji predstavlja malo drugačije podatke.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Ocjene Europske komisije su očekivane za Hrvatsku stranku umirovljenika. Već pet godina institucije ove države hrane Europsku komisiju pogrešnim, neprovjerenim i krivo interpretiranim statističkim podacima.

I onda mi u očima Europske komisije ispadamo kao zemlja neradnika u kojoj 20-ak posto mladih ljudi manje od europskog prosjeka ne radi. A oni u stvari rade, teško, preživljavaju, bore se za egzistenciju. Rade prekarne poslove, dakle, neplaćene poslove, rade na crno ili rade preko student-servisa”, upozorio je Hrelja.

S tim u vidu, Hrelja misli da je normalno da će Europska komisija od nas tražiti produljenje godina za odlazak u mirovinu:

“Još malo će nam predložiti barem na 80 godina. Imamo rada, imamo solidno rada, gotovo kao i Europa, ali pokazatelje o tom radu nemamo jer nema uplate doprinosa. Imamo evaziju i ne radimo ništa da te stvari popravljamo”, zaključio je.

Podsjetimo samo na službeni podatak, koji kaže da prosječan hrvatski radnik ima nešto više od 30 godina radnog staža. Hrelja je i ranije nazivao tu statistiku pogrešnom jer se u nju ubrajaju i invalidi i druge kategorije koje spuštaju prosjek. Prema njemu, “stvari” prosječni radni staž je bliži brojci od 34 godine, što je tek godinu dana ispod prosjeka EU-a.