Tko su umirovljeni iz oba mirovinska stupa? Mirovine su im 1.000 kuna veće!

Zbog slobode kojom mirovinski fondovi raspolažu štednjom građana, kao i teze o manjim “dvostupnim” mirovinama u odnosu na one koje dolaze samo iz prvog stupa međugeneracijske solidarnosti, drugi stup našao se posljednjih godina na meti ne samo najstrožih kritika, nego i zahtjeva za njegovim ukidanjem. Vlada to nije učinila mirovinskom reformom, već je ispravila nepravdu tako što je i osiguranicima oba stupa omogućila pravo na dodatak. Trenutno imamo više od 4.000 umirovljenika koji su mirovinu ostvarili temeljem osiguranja u oba mirovinska stupa, a njihove su mirovine u prosjeku čak 1.000 kuna veće nego svih umirovljenika!

Većina radnika u Hrvatskoj od svoje plaće za mirovinu odvaja 20 posto, 15 posto u prvi stup međugeneracijske solidarnosti i 5 posto u drugi stup individualne kapitalizirane štednje. Tu je i treći stup dobrovoljne štednje kao opcija. Drugi stup uveden je kao obavezan 2002. godine za sve generacije koje su 1962. godište i mlađe. Tada su oni bili mlađi od 40 godina, a danas su mlađi od 58 godina. Međutim, ta se mogućnost dala i građanima u dobi između 40 i 50 godina, a birali su je uglavnom oni s većim plaćama. Danas već imamo više od 4.000 osoba u dvostupnoj mirovini, prije svega zbog prijevremene mirovine, ranijih uvjeta za žene, ali i beneficiranog radnog staža.

Dodatak od 20,25 posto spasio drugi stup

Unatoč kritikama na račun neisplativosti drugog stupa, podaci govore kako prvi umirovljeni “dvostupaši” imaju čak tisuću kuna veću mirovinu! Za nju su radili nekoliko godina dulje, a imali su i bolje plaće, temeljem kojih su birali štednju u drugom stupu, dok su oni za koje je on obavezan već u povoljnijoj mirovini temeljem beneficiranog radnog staža.

Već je i sada jasno da veća plaća donosi veća izdvajanja te samim time veću mirovinu iz drugog stupa. Sporan je bio dodatak na mirovinu, koji u prvom stupu iznosi 27 posto, a za drugi stup on nije postojao. Ta je nepravda ispravljena mirovinskom reformom pa je država svima iz oba stupa omogućila izbor – ili 27 posto dodatka uz odricanje štednje iz drugog stupa – ili mirovina sa sredstvima iz drugog stupa uz 20,25 posto dodatka, ovisno koja je opcija umirovljeniku povoljnija. Međutim, takva odluka u pitanje dovodi sam smisao drugog stupa, iako je mjera uvedena kako bi se zakrpao manjak isplativosti takve štednje za samo dio radnog vijeka.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Također, tu je i opcija jednokratne isplate štednje iz drugog stupa u visini 15 posto na što se odlučuju gotovo svi koji idu u kombiniranu mirovinu, odnosno svi koji ostvaruju uvjet da je mirovina veća od 15 posto zajamčene najniže mirovine (godine staža pomnožene s vrijednošću mirovine koja trenutno iznosi 68,45 kuna).

Većina izabrala prvi stup zbog dodatka od 27 posto

Prvi umirovljenici koji su otišli u kombiniranu mirovinu pojavili su se početkom 2018. i štedjeli su  u drugom stupu svega 16 godina, dakle tek polovinu prosječnog radnog vijeka. Da bi se tih 5 posto izdvajanja odrazilo na većim mirovinama potreban je cijeli radni vijek, dakle realno još toliko kako bismo mogli vidjeti realnu isplativost.

Ipak, zasad se većina građana odlučuje na mirovinu iz prvog stupa zbog većeg dodatka od 27 posto, jer im se ušteđeni dio u drugom stupu još uvijek ne isplati, no za očekivati je da će kroz deset do dvadeset godina situacija postati obrnuta.

Tako smo u 2019. godini dobili 2.047 umirovljenika s mirovinom iz oba stupa, dok je s mirovinama samo iz prvog stupa bilo 48.173 korisnika. U ovoj godini imamo 651 novog umirovljenika s kombiniranom mirovinom te 14.519 korisnika u prvom stupu.

Starosna mirovina iznosi im čak 5.000 kuna!

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s kraja travnja, ukupno imamo 4.032 umirovljenika s mirovinom iz oba, prvog i drugog mirovinskog stupa. Prosječna mirovina im iznosi 3.559 kuna, što je tisuću kuna više od ukupnog prosjeka svih umirovljenika. “Dvostupaši” imaju i četiri godine staža više od svih umirovljenika, 34 godine (starosni čak sedam godina više) te su u prosjeku znatno mlađi, 53 godine i 10 mjeseci.

Zanimljivo je da muškarci iz oba stupa ostvaruju puno veću mirovinu nego žene. Tako je njihov prosjek mirovine 4.025 kuna, a žena 3.155, što je 870 kuna razlike! Žene su pritom radile skoro tri godine kraće jer su u mirovinu išle ranije.

Prosječna mirovina iz oba stupa još je veća kada na stranu stavimo niske obiteljske i invalidske mirovine. Prosječna starosna mirovina je čak 5.015 kuna, a prijevremena 3.765 kuna.

Ako gledamo samo ovih 651 “dvostupaša” koji su u mirovinu otišli ove godine, onda vidimo da im je mirovina u prosjeku još i veća, 3.657 kuna (3.968 imaju muškarci, a 3.373 kuna žene), staža u prosjeku imaju skoro 36 godina (39,5 u starosnoj) te su prosječno stari 56 godina.

Ipak, na isplatu iz oba stupa odlučio se tek dio umirovljenika koji su imali veći prihod, dok će se drugima takva isplativost pokazati, za nadati se, tek s vremenom.