Hrvati su od svih građana EU-a najveći pesimisti zbog financija u koronakrizi

Ovih dana objavljeno izvješće Eurofounda donosi najnovije rezultate ankete o utjecaju pandemije koronavirusa na život građana diljem Europske unije. Tako je došlo do pogoršanja socijalnog i ekonomskog utjecaja, pri čemu se Hrvatska svrstala u najgoru zemlju kada je riječ o financijskoj situaciji. Naime, od svih građana EU-a, naši najmanje vjeruju da će im se financije poboljšati. Također, imamo i najmanje povjerenja u nacionalnu vladu od svih ostalih država.

Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz Dublina – Eurofound, krajem rujna 2020. objavila je novo izvješće s rezultatima ankete o utjecaju pandemije koronavirusa na privatni i poslovni život građana diljem Europske unije. Socijalni i ekonomski utjecaj koronakrize pogoršao se od travnja do srpnja, a Hrvatska se pritom svrstala među najgore zemlje.

Samo 9 posto očekivalo bolje financije

Naime, naši građani od svih u EU imaju najmanje optimizma da će im se financijska situacija poboljšati u naredna tri mjeseca. Isto tako, kada je riječ o povjerenju u nacionalnu vladu, Hrvati su najlošiji. Analizu rezultata donosi znanstvenik Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Eurofound je istraživanje proveo u dva navrata, u travnju kada su države bile “zaključane” te u srpnju kada je došlo do otvaranja gospodarstva. Pritom je ispitano  87.477 građana diljem EU-a. Negativni utjecaj koronavirusa pojačao je međugeneracijsku i rodnu nejednakost, pri čemu su ekonomski ugroženi najviše žene i mladi koji su češće u mjesecima pandemije ostajali bez posla.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Hrvatska ima najniži udio ispitanika (manje od 20%) koji su radili samo od kuće i najviši udio (više od 40%) onih koji su radili na različitim drugim lokacijama. No, kada je riječ o financijskoj situaciji, uvjerljivo smo najgori. Hrvati se tako najviše žale da jedva krpaju kraj s krajem, odnosno spajaju početak i kraj mjeseca. Najviše i strahuju od pogoršanja financija u naredna tri mjeseca, uz Grčku. Taj je pak strah najmanje zabilježen u  Danskoj i Luksemburgu.

Bejaković: "Svatko pojedinačno mora tražiti načine da se financijski osigura za starost"

“U travnju je 47 posto ispitanika na razini EU-a izjavilo kako je njihovo kućanstvo imalo financijskih poteškoća u sastavljanju kraja s krajem, a u srpnju 44 posto. U srpnju je,
pak, Hrvatska bila zemlja EU-a u kojoj se najčešće izvještavalo o velikim poteškoćama pri sastavljanju kraja s krajem (23%) i samo je 9 posto ispitanika u Hrvatskoj očekivalo da će se njihova financijska situacija u sljedeća tri mjeseca poboljšati” – navodi Bejaković.

Najmanje povjerenja u nacionalnu vladu

Drugim riječima, hrvatski su građani imali najnižu razinu optimizma u pogledu svoje financijske budućnosti. Također, povjerenje u nacionalnu vladu u značajnoj mjeri određuje do koje mjere

društva mogu uspješno odgovoriti na koronakrizu.

Najmanje povjerenja u vladu imaju ispitanici upravo iz Hrvatske, uz Poljsku, a najviše iz Luksemburga, Finske, Danske i Njemačke. Osim toga, najnižu razinu povjerenja u instituciju EU opet imaju ispitanici u Hrvatskoj te Grčkoj, a visoku razinu u Irskoj, Poljskoj i Litvi.

“Građani Hrvatske navode znatne financijske i egzistencijalne probleme, vrlo su pesimistični u pogledu svoje buduće financijske situacije i slabo vjeruju u nacionalnu vladu i EU… Europska unija je u srpnju državama članicama odobrila mnogobrojne mjere i znatna financijska sredstva pomoći, što je očiti primjer europske solidarnosti. Građani, ne samo u Hrvatskoj, često nisu dovoljno dobro upoznati sa svime što se ostvaruje na nacionalnoj i europskoj razini, pa je važno usvojiti jasnu komunikacijsku strategiju, ali i nadalje poticati europsku solidarnost. Time bi se vjerojatno i u Hrvatskoj moglo povećati povjerenje u vladu na nacionalnoj i EU razini, koje je zasad vrlo nisko” – zaključuje Bejaković.