Bejaković: “Svatko pojedinačno mora tražiti načine da se financijski osigura za starost”

Josip Mihaljević
4. lipnja 2019.
Novosti
A- A+

Ekonomist Predrag Bejaković s Instituta za javne financije smatra da će ljudi, unatoč referendumu, u budućnosti raditi ne samo do 67. godine – nego i dulje. U isto vrijeme naglašava kako ljudi od mirovine previše očekuju i da moraju tražiti načine da sami sebi osiguraju financijsku sigurnost u starosti.

Predrag Bejaković Snimak zaslona/Youtube

Predrag Bejaković s Instituta za javne financije smatra kako će ljudi i to dobrovoljno, raditi i nakon 67. godine. Takve će biti financijske potrebe, ali smatra kako će se ljudi u tim godinama i dalje osjećati sposobnima za rad, piše glas-slavonije.hr.

Previše očekujemo od države

Isto tako, mirovina će im biti mala, ako se nisu sami pobrinuli za stare dane. Za takvu situaciju ne krivi političare bilo kakvih opcija i ističe kako ljudi imaju prevelika očekivanja od države:

“Ne može se govoriti o krivnji neke političke opcije jer riječ je o procesu u kojem se sve više ljudi koristi mirovinskim pravima, a istovremeno se događa proces u kojem je sve manje ljudi koji plaćaju mirovinsko osiguranje. Taj problem evidentan je gotovo u cijelom svijetu”, rekao je Bejaković za Glas Slavonije.

U Hrvatskoj je problem s mirovinskim sustavom, smatra Bejaković, bio dosadašnji neskladan odnos između doprinosa i mirovina.

“Osobe koje su cijelo svoj radni vijek uplaćivale visoke iznose za mirovinsko osiguranje, nakon odlaska u mirovinu ne dobivaju mirovinu proporcionalno tim uplatama. Zbog toga su se ljudi radije povlačili u prijevremenu mirovinu. To se pojednostavljeno rečeno “isplatilo”, posebice i zbog toga što se prijevremeno umirovljenje nije adekvatno kažnjavalo ili penaliziralo nižom mirovinom”, smatra Bejaković.

On, kao i neki drugi ekonomisti, smatraju kako se penalizacijom prijevremenog umirovljenja – stvara pravedniji mirovinski sustav.

Netko mora platiti sve te mirovine

Bejković smatra kako će država teško moći odgovoriti na negativna demografska kretanja i na starenje stanovništva. Danas u Hrvatskoj ljudi žive 15 godina duže od svojih djedova i baka, desetak godina duže od svojih roditelja, a gotovo istodobno odlaze u mirovinu.

“To je financijski neodrživo. Slijedom toga svatko pojedinačno mora tražiti druge načine da se financijski osigura za starost. Dobri su i drugi i treći stup, no mislim da ćemo morati pronalaziti i druge mehanizme da si sami pomognemo. U svakom slučaju važno je upozoriti sve građane da će morati raditi duže i da ne mogu imati nerealna očekivanja od javnog mirovinskog sustava. Posve je sigurno da će mnogi raditi ne do svoje 67., nego do 70. godine, pa i duže. Kako zbog financijske potrebe, tako i zbog važnog osjećaja da su potrebni i korisni društvu”, kazao je Bejaković.