Europa na demografskoj prekretnici: Čak je i Njemačka u problemu, što čeka nas?

Starenje stanovništva u kombinaciji s depopulacijom nije šala, a predstavlja i ogroman izazov za mirovinske sustave. S tim problemom suočava se praktički čitava Europa koja od ove godine u demografskom smislu počinje sa smanjivanjem.

Europska populacija je u prosjeku osjetno starija od ostatka svijeta. Medijan starosti u Europi iznosi 43 godine, dok je primjerice u Africi oko 19 godina.

UN, Eurostat i niz drugih institucija više su puta upozoravali na demografske trendove koji će u Europi prouzročiti krizu koja će negativno utjecati na gospodarski rast i javne financije, piše Jutarnji list.

Međutim, Europu ne brine samo starenje stanovništva (koje je samo po sebi izazov), nego se od ove godine, prema podacima UN-a, počinjemo i smanjivati. Najgore depopulacijske trendove osjetit će jug i istok Europe. Zapadna Europa će idućih pet godina održavati istu razinu jer je ona i dalje područje koje privlači nove stanovnike. Ostatak svijeta pak čeka demografski rast.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Velike promjene na horizontu

Demografske promjene se možda čine kao da su daleko, no one će biti ogromne. One podrazumijevaju i veliki val umirovljenja starijih radnika koji neće biti popraćen ulaskom mlade radne snage.

Broj ljudi u radnoj dobi (između 20 i 64 godine) svoj je vrhunac u Europi dosegao u 2010. godini. Od tada je broj aktivno radnog stanovništva pao za 12 milijuna, a do 2035. bit će manji za čak 50 milijuna.

Prema procjenama MMF-a, negativni demografski trendovi dovest će do smanjivanja BDP-a po glavi stanovnika koji bi trebao biti izraženiji u bogatijim europskim zemljama. Prema izračunima briselskog think tanka Bertelsmann Stiftung, negativni utjecaj na Njemačku, Italiju, Francusku i Španjolsku bit će oko pada prihoda po glavi stanovnika između 4759 i 6548 eura u cijenama iz 2010. godine.

Europska komisija, svjesna demografskih trendova, procjenjuje rast troškova zdravstva i skrbi za starije za 2,3 postotna poena. Ako vam to zvuči malo, troškovi zdravstva i mirovinskih sustava u EU su već na oko 25 posto BDP-a.

Europa mora povećati troškove za starije

Europske zemlje planiraju značajno povećati ukupne troškove za starije (mirovine, zdravstvo, skrb). Hrvatska je pak u društvu Grčke koja u projekcijama od 2016.-2040. planirala smanjiti te troškove za više od 2 posto.

Nije baš jasna logika ako znamo da će do 2035. godine svaka četvrta osoba u EU biti starija od 65 godine, a Hrvatska je uz to sve imala i masovno iseljavanje radno aktivnog stanovništva što će dodatno povećati udio starijih u društvu.

Sve ukazuje da nam trebaju nova rješenja, poput ulaganja u takozvanu srebrnu ekonomiju, a morat će se razmišljati o pronatalitetnim politikama koje neće biti samo mrtvo slovo na papiru. Ipak mirovinski i zdravstveni sustavi ovise o ljudima, bio to omjer radnika i umirovljenika, ili zdravih i bolesnih ljudi.

Jedino rješenje koje su do sada probali ne adresira uzroke – a to je već dobro poznato produljivanje radnoga staža kako bi radnici koju godinu dulje uplaćivali doprinose, a svoje mirovine primali koju godinu manje.

Čak se i Njemačka počela smanjivati – tijekom pandemija usporene je priljev novih doseljenika u potrazi za radom pa su u prvoj polovini 2020. godine zabilježili minus od 40.000 ljudi. A ako su oni u problemu, što čeka Hrvatsku u narednim desetljećima?