Tko su umirovljeni dugogodišnji osiguranici? U Hrvatskoj ih je samo 32 tisuće!

Institut starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika država nudi kao nagradu za dugi radni vijek. Međutim, ova povlastica diskriminira žene kojima nisu omogućeni povoljniji uvjeti kao i u slučaju starosne i prijevremene mirovine. Također, nema ni nagrade za svaki mjesec duljeg rada nakon propisanih uvjeta, dok se u 41 godinu potrebnog staža ne računa i onaj beneficirani.

Odlazak u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika država budućim umirovljenicima nudi kao povlasticu, odnosno nagradu za dugi radni vijek. Od nje pritom veću korist imaju muškarci, nego žene, jer one trenutno dvije godine i četiri mjeseca ranije stječu uvjete za redovnu starosnu mirovinu (sa 62 godine i devet mjeseci). Radnicima, dakle, ovaj institut donosi mogućnost pet godina ranijeg umirovljenja (60 umjesto 65) bez penalizacije, odnosno umanjenja mirovine. Uvjet je da i jedni i drugi imaju 41 godinu radnog staža.

Zakon koji žene stavlja u nepovoljniji položaj

To bi značilo da su počeli raditi sa 19 godina i da su od tada sve do 60. godine života radili bez prekida radnog odnosa. Da to nije uobičajena slika prosječnog hrvatskog rada pokazuje podatak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da u takvoj vrsti mirovine imamo samo 32.776 od ukupno 1,14 milijuna građana umirovljenih prema općim propisima, dakle ni tri posto.

Ova državna povlastica ranijeg umirovljenja bez penalizacije ide više na ruku muškarcima kojih je od navedene oko 32 tisuće čak 26.309. Jer, daleko je isplativije u mirovinu pod jednakim uvjetima otići pet godina ranije. Ostaje pritom nejasno zašto se postavljen uvjet godina i staža nije smanjio za žene, proporcionalno uvjetima za starosnu mirovinu u prijelaznom periodu za žene, jer ovakav zakon onda ostaje diskriminatoran.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Važno je napomenuti da u mirovinu prema institutu dugogodišnjeg osiguranika ne moramo odmah kada napunimo 60 godina i 41 staža, nego možemo to učiniti i kasnije sve dok ne steknemo uvjete za starosnu mirovinu. No, država i ovdje u neravnopravan položaj stavlja umirovljenike.

Izostala i nagrada za rad nakon propisanih uvjeta

Naime, ako radite dulje od propisane dobi za starosnu mirovinu, bit ćete za svaki mjesec nagrađeni sa 0,34 posto, što u konačnici može donijeti i 20 posto veću mirovinu. No, dugogodišnjim osiguranicima ta je beneficija nedavno ukinuta. Ranije je iznosila 0,15 posto po mjesecu, što bi za tri godine duljeg rada nakon stjecanja uvjeta donijelo oko posto veće mirovine.

Država ovu nejednakost pravda pojašnjenjem da su oni već nagrađeni time što nisu penalizirani pa ih ne treba nagrađivati “dvostruko”, a zapravo ukidanjem bonifikacije štedi.

Dodatni nedostatak ovog instituta je i da se u 41 godinu staža uračunava samo onaj ostvaren u efektivnom, stvarnom trajanju. Dakle, beneficirani staž, primjerice u slučaju bolesti, ne računa se u godine propisane uvjetima.

U odnosu na veliku većinu hrvatskih umirovljenika, oni koji su u mirovinu otišli kao dugogodišnji osiguranici, žive relativno dobro. Prosječna mirovina za 42 i pol godine staža, koliko svi zajedno imaju u prosjeku, iznosi 3.895 kuna.