Sve smo stariji i siromašniji: "Prosječna mirovina 147 kuna ispod praga siromaštva"

Hrvatski stanovnici sve su stariji, a stariji su sve siromašniji. Na ovu pojavu upozorava i pučka pravobraniteljica na odlasku, Lora Vidović u svom redovnom godišnjem izvješću Hrvatskom saboru za 2020. godinu.

Najveće starenje stanovništva u godinu dana zabilježeno je u Šibensko-kninskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Tako je na šibenskom području svaki četvrti stanovnik stariji od 65 godina (25,7 posto), dok je taj udio na sisačkom području pogođenom potresom visokih 22,8 posto.

Siromaštvo starijih građana poraslo je sa 28,1 posto u 2018. na 30,1 posto u 2019., a za one u jednočlanim kućanstvima sa 48,1% na čak 50,3%, dok je rizik od siromaštva opće populacije 18,3%. Podaci Državnog zavoda za statistiku za kriznu 2020. godinu još se čekaju.

Siromašnih staraca sve više, a sve manje prava na socijalnu pomoć

Pučka pravobraniteljica na odlasku, Lora Vidović u svom redovnom godišnjem Izvješću Hrvatskom Saboru upozorava da su niski iznosi mirovina, jedva dovoljni za preživljavanje, samo

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

djelomično odraz ekonomske situacije. Naime, oni govore i o odnosu društva prema starijima, radi čega je potrebno inzistirati na politikama koje će sve većem broju starijih osigurati dostojanstven život.

Što veća mirovina, veća i povišica: Jednima pet, a drugima 55 kuna!

“Kako je prosječna mirovina prema općem propisu u prosincu 2020. bila 147 kuna ispod praga rizika od siromaštva, mnogi umirovljenici teško su podmirivali troškove hrane i režija, a zbog strogih cenzusa nisu mogli ostvariti prava u sustavu socijalne skrbi. Problem ublažavaju neki gradovi i općine u okviru svojih socijalnih programa, kako mjesečno, tako i božićnicama i uskrsnicama, ali iznosi jako variraju, od simboličnih 100 kuna u Zagrebu, do čak 4.000 kuna u Umagu” – upozorava na nejednakost Lora Vidović.

Nelogičnost je da su stariji sve siromašniji, a ipak ih sve manje ostvaruje pravo na socijalnu pomoć. Iako je 2018. samo 8.093 starijih ostvarivalo pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, u 2019. se njihov broj smanjio na 7.066 korisnika. Dodatno, procjene su da u Hrvatskoj živi oko 20.000 starijih osoba koje nemaju dovoljno staža za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu pa time niti redoviti prihod. Većina bi ih trebala biti obuhvaćena nacionalnom naknadom za starije osobe od 800 kuna mjesečno, a iako je taj iznos nizak, trebao bi pomoći u osiguravanju egzistencijalnog minimuma, pogotovo žena u ruralnim područjima.

Pomoć u kući hitno treba proširiti na sve više starijih

Pučka pravobraniteljica upozorila je i na premaleni broj korisnika pomoći u kući Crvenog križa prema rješenjima Centra za socijalnu skrb, s obzirom na stvarne potrebe na terenu, posebice u ruralnim mjestima. Tako je samo oko tri i pol tisuće redovnih korisnika, što ne odgovara realnim pokazateljima.  Naime, stvarnu potrebu pomoći u kući ilustrira podatak da su tijekom 2020. zbog epidemije sva društva HCK-a obavila više od 81.000 posjeta kućanstvima starijih i teško pokretnih osoba.

S druge strane, država još uvijek nije riješila status njegovatelja za djecu koja brinu i skrbe o starim, bolesnim i nepokretnim roditeljima, uz redovne poslove koje obavljaju.

Grad osigurao pomoć za starije, nemoćne i samce s mirovinom do 2.485 kuna

“Nekoliko je mogućih rješenja, primjerice da se obiteljima osigura subvencionirana pomoć (njegovatelj ili pomoć u kući), da se za članove obitelji koji brinu o starima i nemoćnima uvede status njegovatelja ili omogući fleksibilniji rad bez financijske penalizacije.

Iako se o ovom problemu govori niz godina, resorno Ministarstvo smatra da će najprihvatljiviji oblici usluga za starije te njihova stručna i ekonomska opravdanost tek proizaći iz projekta „Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe – analiza i istraživanje“, čiju je provedbu u 2020. usporila epidemija. Međutim, održiv i human sustav neformalne skrbi o starijima trebalo bi osmisliti bez odgađanja, čime bi se smanjio pritisak na sustav institucionalne skrbi te nekontrolirani rad njegovatelja na crno” – upozorila je Vidović.

Hrvatska pravobraniteljica u tom je smislu Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike iznijela preporuke da se, uz ostalo, ublaže prihodovni cenzusi kako bi što veći broj starijih osoba u potrebi ostvario pravo na pomoć u kući, kao i da reguliraju mehanizme kojima će se pružiti pomoć članovima obitelji, u okviru sustava neformalne skrbi o starijima.