Zašto je dodatak dobilo samo 27 posto umirovljenika s mirovinom do 1.500 kuna?

Premda je država covid dodatak umirovljenicima isplatila još krajem srpnja, Vladina pomoć ne prestaje izazivati kontroverze među onim umirovljenicima koji smatraju da su ostali zakinuti, jer dodatak nisu dobili. Jesu li pritom ispunili sve formalne uvjete ostaje pitanje No, ostaje i činjenica da je premalen broj upravo najsiromašnijih starijih građana ostao bez kriznog novca. Tako čak 73 posto umirovljenika s mirovinom do 1.500 kuna nije dobilo dodatak. Kako?

Država je u travnju i srpnju kroz dva kruga umirovljenicima isplatila ukupno oko 710.400 covid dodataka. Dodatak nije dobilo oko 433 tisuće korisnika mirovina, odnosno čak 38 posto! Ispada tako da gotovo 40 posto svih oko 1,14 milijuna umirovljenika nije udovoljavalo uvjetima. Vladina su predviđana bila da će isplatiti puno više dodataka, oko 850 tisuća.

Umirovljenika s mirovinom većom od 4.000 kuna je svega oko 180 tisuća u Hrvatskoj. Ostaje nam, dakle, razlika od oko četvrt milijuna umirovljenika, odnosno 253 tisuće.

Dokaz da ne primaju mirovinu iz inozemstva

Dodatak nije mogao dobiti netko kome je mirovina s nekim dodacima prelazila 4.000 kuna ili je uz mirovinu i zaposlen, bez obzira na visinu ukupnih primanja. Uvjet je i da umirovljenik ima prebivalište u Hrvatskoj te da mu dvojna mirovina, domaća i inozemna, ne prelazi 4.000 kuna. Ova posljednja skupina isplatu je dobila u drugim krugu u srpnju, pod uvjetom da su prije toga dostavili dokaz o visini inozemne mirovine. Dobar dio njih zasigurno to nije učinio, jer nisu znali, nisu htjeli ili nisu bili u fizičkoj mogućnosti uslijed starosti, bolesti…

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

No, postoji još jedan puno bitniji faktor koji su mnogi previdjeli, a to je da su dokaz Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje morali dostaviti čak i u slučaju da ne primaju i stranu mirovinu, ali su nekada izvan granica ostvarili radni staž. Čini se kako je upravo u ovoj skupini došlo do najvećeg nerazmjera u odnosu na broj potencijalnih i ostvarenih dodataka.

Više od 45 tisuća građana ostalo bez 1.200 kuna!

No, nejasno je što najveći dodatak od 1.200 kuna nije dobilo čak 73 posto najsiromašnijih umirovljenika s mirovinom do 1.500 kuna. Naime, u toj ih je kategoriji 263.740, dok ih je dodatak dobilo samo 70.965, odnosno 27 posto. Velik dio njih prima i inozemnu mirovinu pa ako uzmemo u obzir da svima njima ona s dodatkom prelazi 4.000 kuna, i dalje previše umirovljenika dodatak nije dobilo.

Naime, bez inozemnih mirovina imamo 116.849 korisnika s hrvatskim mirovinama do 1.500 kuna, dakle ostaje razlika do njih čak više od 45 tisuća (čak 40 posto!) koji imaju mirovinu do toga iznosa, ne primaju stranu mirovinu, a 1.200 kuna dodatka nisu dobili.

Jedna skupina ima više dodataka nego korisnika!

Dio ih je možda i zaposlen pa nemaju pravo, dio ih nema prebivalište u Hrvatskoj, dio ih ostvaruje neki drugi prihod. No, tu se ne može raditi o toliko velikom broju građana. Vjerojatnije jest da su oni nekada možda radili u inozemstvu, o čemu nisu dostavili dokaz HZMO-u, iako mirovinu izvana nikada nisu ostvarili, odnosno nemaju nikakav prihod, ali imaju staž.

Na ovaj problem je upozorila i udruga Promeza koja je uočila još jednu nelogičnost među podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje. Naime, u kategoriji umirovljenika s mirovinama od 3.000 do 4.000 kuna, pravo na dodatak od 400 kuna ostvarilo je 3.900 umirovljenika više nego je osiguranika! Čak dva posto više, točnije 200.726 dodataka na 196.826 korisnika.