Hrvatska ima rekordan rast zaposlenih, no i dalje premalo u odnosu na umirovljenike

Zaposlenih je sve više, pokazuju najnoviji podaci, ali pojedini sektori u kojima bilježimo porast broja radnika i dalje vape za radnom snagom, pogotovo u građevini i uslužnim djelatnostima. Čak i kada bismo zaposlili sve nezaposlene, omjer umirovljenika i građana koji zarađuju i dalje bi ostao nepovoljan.

Osmi mjesec zaredom Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bilježi kontinuirani porast broja zaposlenih, kojih je prema prvim podatcima na dan 30. rujna 2021. bilo 1.600,410. Riječ je o povećanju broja osiguranika za 3,31 posto, odnosno za 51.333 u odnosu na 30. rujna 2020. Ako se broj osiguranika usporedi s istim razdobljem 2019. godine, odnosno godinom prije pandemije, tada je zabilježeno 1.585,676 osiguranika, što je 14.734 osiguranika manje nego danas.

Rast u uslužnim djelatnostima i građevinarstvu

Najveći broj osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji (246.072) i trgovini na veliko i na malo (242.570). U odnosu na stanje u kolovozu, najveći porast (9.660) bilježi se u djelatnosti obrazovanja.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine, najveći porast broja osiguranika vidljiv je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (11.548), građevinarstvu (5.781) te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (4.824). Ako se brojke usporede s onima prije dvije godine (rujan 2019.), sada je 11.391 osiguranik više u građevinarstvu te se pozitivan rast bilježi u djelatnosti informacija i komunikacija, 6.034 više nego 2019. i 3.893 više nego u 2020.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Pohvalni trend nažalost ne znači puno za mirovinski sustav. Naime, unatoč skromnom povećanju zaposlenih, omjer umirovljenika i radnika i dalje je nepovoljnih 1 naprema 1,3.

Čak i kad bismo zaposlili sve nezaposlene…

Čak i kada bismo zaposlili sve nezaposlene, slika se ne bi promijenila pa je jasno da država mora tražiti druga rješenja ukoliko želi održivi mirovinski sustav; privući nazad one koji su iselili i/ili uvesti nove radnike.

“Ako se vratimo 40 godina unazad, što u kontekstu mirovinskog sustava nije pretjerano dugo razdoblje, imali smo četiri zaposlenika na jednog umirovljenika.
Danas je taj odnos u RH 1,3:1. Dakle, 1,3 zaposlenika rade da bi se isplaćivala mirovina za jednog umirovljenika. To je jedan izrazito snažan trend koji nas je pogodio i trend koji nema pretjeranu namjeru okrenuti se u drugom smjeru.
Kada bi teoretski zaposlili sve koji se nalaze na tržištu rada, mi ne bi imali veći omjer od 1,4:1. To su naše realnosti” – rekao je nedavno i ministar rada i mirovinskog sustava, Josip Aladrović.