"Novi Zakon o socijalnoj skrbi neće poboljšati život najranjivijih skupina"

Je li novi prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi korak naprijed ili nazad za najranjivije, bila je tema javne rasprave u organizaciji pučke pravobraniteljice. Uz udrugu Starka, Hrvatsku mrežu borbe protiv siromaštva i Hrvatsku mrežu za beskućnike, sudjelovao je i ministar Josip Aladrović s predstavnicima struke. U fokusu rasprave našli su se domovi za starije, ali i ostala pitanja.

Rezultat donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi treba biti dobro organizirani sustav, responzivan i preventivan, s adekvatnim naknadama te povezan s lokalnom zajednicom, a koji omogućava dostupnost prava i usluga građanima bez obzira gdje u Hrvatskoj živjeli. Istovremeno je potrebno rasteretiti djelatnike sustava kako bi mogli osiguravati prava i usluge građanima. S tim su se složili svi sudionici rasprave koju je na temu reforme socijalne skrbi jučer organizirala pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

“Zakon neće poboljšati život najranjivijih skupina”

Za ujednačeno postupanje i pravnu sigurnost, navela je pučka pravobraniteljica, potrebno je preciznije formulirati odredbe Zakona i u njemu pobrojati prava, kao što su i bila u dosadašnjim zakonima. Važno je i detaljno ispitati moguće učinke centralizacije sustava i promjene statusa centara za socijalnu skrbi, kao i dodatno raspraviti ove prijedloge, istaknula je, podsjećajući kako u fokusu moraju biti građani, korisnici sustava.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Josip Aladrović naglasio je kako su problemi trenutačnog sustava brojni – visoka fragmentiranost, veliki broj ovlasti centara za socijalnu skrb, nedostatak djelatnika i neujednačeno postupanje. Napomenuo je kako u procesu reforme neće biti otpuštanja djelatnika.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Najviše reakcija u e-savjetovanju i javnosti izazvao je prijedlog ukidanja pravne osobnosti centara za socijalnu skrb, a dio razloga svakako je činjenica da nedostaje evaluacija, odnosno procjena učinka ove novine. Profesor Zdenko Babić sa Studijskog centra socijalnog rada pri Pravnom fakultetu u Zagrebu, ponovio je kako je reforma potrebna, „ali ona treba biti pažljivo pripremljena i temeljena na prethodno utvrđenim znanstveno-istraživačkim i analitičkim uvidima, kao i stvarnim potrebama korisnika“.

U ime Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika, Štefica Karačić apelirala je na otvorenost prema argumentima onih koji čine sustav i rade s njegovim korisnicima, istaknuvši kako „ovaj prijedlog ne donosi mogućnosti za značajno poboljšanje života najranjivijih skupina“.

Treba provoditi kontrole u domovima za starije

Magdalena Komes, predstavnica Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, podržala je predložene izmjene i podsjetila na važnost provođenja kontrole u domovima za starije, što je na dobrobit i starijih i pružatelja usluga. Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb Tatjana Štritof smatra da je u sustavu trenutno prisutan strah od najavljenih organizacijskih promjena, no nada se da bi te promjene mogle pomoći rješavanju postojećeg problema financiranja, s obzirom da nemaju svi centri osnovna sredstva za rad.

Tatjana Katkić Stanić iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, rekla je kako se uloga centara za socijalnu skrb neće značajnije promijeniti te da će oni i dalje pružati usluge korisnicima, dok će Zavod kao centralna jedinica na sebe preuzeti administrativne poslove, upravo kako bi centri imali više prostora u radu s građanima.

Kroz iskustva rada s korisnicima govorili su Nedjeljko Marković, predsjednik Hrvatske mreže borbe protiv siromaštva, i Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike. Kao jedan od rizika predložene reforme naveli su gubitak povezanosti s lokalnom zajednicom, koja treba biti motor sustava. Marković kao pozitivnu promjenu vidi povećanje zajamčene minimalne naknade, a kao negativnu smanjenje iznosa za troškove stanovanja, dok je Mlinar apelirao na snažniju suradnju Ministarstva, centara za socijalnu skrb i organizacija civilnog društva.

Ukidanjem obiteljskih domova rast će crno tržište

Stavove vlasnika obiteljskih domova predstavila je Sabina Angelina Latin iz Udruge Starka, navodeći kako zbog manjka adekvatne skrbi za starije osobe već postoji crno tržište, koje će samo dodatno narasti ukoliko se ustraje na prijedlogu ukidanja obiteljskih domova, odnosno njihove transformacije u ustanove socijalne skrbi ili udomiteljske obitelji. Ovaj prijedlog će, smatra Latin, dovesti do niže kvalitete usluge korisnicima, još manje kapaciteta i još većih troškova drugim sustavima, kao što je zdravstveni.

Zaključujući raspravu, pravobraniteljica Šimonović Einwalter rekla je kako se nada da će dio argumenata koje su iznijeli sudionici biti uvršten u Zakon, kao i da ohrabruje najava ministra Aladrovića da će se o otvorenim pitanjima nastaviti razgovarati. To, smatra pravobraniteljica, treba nastaviti i nakon parlamentarnog postupka koji slijedi, s obzirom da reforma nije jednokratan posao, već kontinuirani proces koji traži puno dijaloga da bi reforma doista bila uspješna.