Evo koliko umirovljenika bira prvi, a koliko drugi stup!

Sve je više onih koji u mirovinu odlaze s opcijom isplate iz oba mirovinska stupa. No, ni nakon 20 godina uplata, većini novih umirovljenika to se i dalje ne isplati pa se vraćaju u prvi stup. Najveći krivac za to su male plaće.

Šest od deset radnika koji su osiguranici drugog stupa i odlaze u mirovinu vraća se u prvi mirovinski stup, odnosno pod okrilje državnog mirovinskog sustava jer im je to povoljnije, piše Večernji list.

Veći dodatak u prvom stupu je isplativiji

Preostalih 40 posto ostaje u drugom stupu, iz kojega više od devet tisuća umirovljenika, prema statističkim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje za rujan, svaki mjesec prima dio mirovine drugog stupa. Manje je to od jedan posto, ako uzmemo u obzir ukupan broj od 1,2 milijuna umirovljenika. No, njihov broj će sve brže rasti, s obzirom da je riječ o generacijama koje su 1962. godište i mlađi. Oni, naime, već 20 godina uplaćuju dodatnih 5 posto doprinosa iz svoje plaće, uz puno duljih 15 posto uplate u prvi stup.

Po logici njima bi mirovina iz oba stupa morala biti povoljnija, no to zasad nije slučaj. Glavni razlog su relativno male plaće te posljedično tomu mali iznosi koji su uplaćivani u drugi stup, tijekom još uvijek relativno kratkog vremenskog roka, premda 20 godina baš i nije malo. Dvostupna mirovina nije isplativa radniku koji zarađuje manje od prosječne plaće, a takvih je u Hrvatskoj otprilike 60 posto, što odgovara postotku izabrane mirovine samo iz prvog stupa.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Također, država radniku nudi izbor između 27 posto dodatka na mirovinu ako se odrekne uplata iz drugog stupa ili uzimanje sredstava iz drugog stupa uz 20,25 posto dodatka u prvom, ovisno što mu je povoljnije.

Caka leži u najnižim mirovinama u prvom stupu

Jednako tako, sustav međugeneracijske solidarnosti, osim većeg dodatka, umirovljenicima nudi i institut najniže mirovine u slučaju da im je po izračunu plaća i staža ona manja od minimuma koji se dobije kada pomnožimo godine staža s aktualnom vrijednošću mirovine, od trenutnih 71 kunu. Na taj način u prosjeku ostvare 630 kuna veću mirovinu. Najnižu mirovinu prima skoro svaki peti umirovljenik pa je onda jasno što im je isplativije.

Otprilike toliko iznosi i prosječna mirovina osiguranika drugog stupa, no opet, toliko su ostvarili radnici s većim plaćama.

Velika većina ljudi u drugom stupu koristi i mogućnost jednokratne isplate 15 posto uplaćenih sredstava, no i tu je uvjet da im mirovina mora biti 15 posto veća od zakonom zajamčene najniže mirovine. Taj novac korisnik dobije odmah, a ostalo mu se isplaćuje kroz mjesečnu mirovinu. Također, štednja u drugom stupu nasljeđuje se nakon smrti.

Zanimljivo, novac koji ostane u drugom stupu od platiša povratnika u prvi stup završava u državnom proračunu pa je državi to i te kako isplativo, ali i potrebno pošto iz proračuna namiruje sredstva koja nedostaju za isplatu mirovina.

Umirovljenim drugostupašima mirovine su veće, imaju više radnog staža, mlađi su, ali su imali i puno veće plaće od prosjeka, zbog čega im se takva mirovina više isplatila. Više o tomu možete pročitati OVDJE.