Starosna mirovina: Ovo su uvjeti u 2022. godini!

Uvjeti za odlazak u starosnu mirovinu za muškarce ostaju nepromijenjeni, ali dobna granica za žene sve je veća, što znači da one u mirovinu odlaze sve kasnije. U prijelaznom periodu životna dob povećava se za po tri mjeseca svake godine i tako sve do 2030. kada će se izjednačiti s muškarcima pa će radnice na svojim poslovima ostajati sve dulje.

Muškarci uvjete za starosnu mirovinu stječu kada navrše 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Prvi uvjet za starosnu mirovinu u 2022. stječu kada napune 63 godine (i najmanje 15 godina staža).

Važno je znati da se taj uvjet svake iduće godine povećava za po tri mjeseca pa će tako on u 2023. biti 63 godine i tri mjeseca, 2024. 63 godine i šest mjeseci, 2025. 63 godine i devet mjeseci, 2026. 64 godine i tako sve do 2030. kada će i muškarci i žene morati imati 65 godina da bi otišli u starosnu mirovinu.

Ostanete li raditi nakon prvih uvjeta, dobit ćete nagradu

Odlazak u starosnu mirovinu s prvim uvjetima se ne kažnjava, no žena ne mora otići u starosnu mirovinu sa 63 godine. Ona može nastaviti raditi do 65. godine i kasnije, a država će ju za takav dulji rad nagraditi sa 0,34 posto većom mirovinom za svaki mjesec duljeg rada otkako je stekla prve uvjete.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Na primjer, radnica ove godine puni 63 godine i može otići u starosnu mirovinu bez penalizacije. No, ako ostane raditi do 65. godine, njezina će mirovina biti 8,16 posto veća (0,34 pomnoženo sa 24 mjeseca). Možete raditi i samo godinu dana dulje pa ćete imati 4,08 posto veću mirovinu.

Pritom treba pripaziti na činjenicu da je za bonifikaciju, odnosno nagrađivanje duljeg rada, uvjet da imate najmanje 35 godina radnog staža. Ako prilikom odlaska u mirovinu imate manje od toga, dulji rad vam neće donijeti ovu nagradu. No, za godinu ili dvije ostanka na tržištu rada, bit će vam veća mirovina.

Zanimljivo je kako se visina nagrade smanjuje svake godine, jer je razlika u uvjetima za mirovinu između muškaraca i žena sve manja. No, bonifikacija postoji i za rad nakon 65. godine kada ne moramo u mirovinu, nego možemo nastaviti raditi, za što vrijedi ista nagrada od 0,34 posto po mjesecu duljeg rada, čime je i muškarcima moguće ostvariti bonifikaciju.

U starosnu mirovinu sa 60, ali uz 41 godinu staža

Ako imamo puno radnog staža, u mirovinu možemo i prije 63., odnosno 65. godine života i to zahvaljujući institutu starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika. Pravo na takvu “punu” mirovinu bez umanjenja ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža. Naravno, on to može učiniti i sa primjerice 61, 62 ili 63 godine, dok ne napuni potrebne godine staža, no važno je znati da pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu.

Pravo na starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe se od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu i nakon prestanka osiguranja (zaposlenje, obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i drugo).

Iznimka su osiguranici koji su na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastavili raditi do polovice punog radnog vremena pa mogu i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.

Pravo na mirovinu pripada najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, a ako je zahtjev podnesen nakon roka od šest mjeseci od prestanka osiguranja (prestanka radnog odnosa), osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

Uvjete za prijevremenu mirovinu u 2022. godini pogledajte OVDJE.