Zabrinjavajuće: Prosječna mirovina pala ispod 36 posto prosječne plaće!

Udio mirovine u prosječnoj plaći pao je na svega 35,9 posto, što je uvjerljivo najniža vrijednost ikada. Naime, prosječna mirovina isplaćena u ožujku iznosila je 2.648 kuna, dok je prosječna plaća isplaćena u veljači narasla na 7.378 kuna. Pokazatelj je to da kupovna moć umirovljenika sve više slabi.

Prosječna mirovina, o kojoj većina umirovljenika može samo sanjati, skoro je triput manja od prosječne plaće, o kojoj također sanjati samo može većina radnika. Udio mirovine u plaći ovoga je mjeseca pao na nikad nižih 35,9 posto. Rezultat je to rasta prosječne plaće za siječanj koja iznosi 7.378 kuna u odnosu na mirovinu za veljaču od 2.648 kuna.

Usklađivanje sve više zaostaje za plaćama i cijenama

Uvidom u podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, vidimo da omjer mirovine i plaće nikada nije bio niži. Inače, HZMO-ove statistike prikazuju nešto povoljniji udio od 40,4 posto, pri čemu se gleda prosječna mirovina od 2.980 kuna, koliko ona iznosi ako u prosjek ne računamo one mirovine koje isplaćujemo u inozemstvo. One, naime, ruše prosjek jer su u pravilu znatno niže za tek dio staža odrađenog u Hrvatskoj. No, i taj je povoljniji udio najmanji u povijesti statističkih podataka.

Umirovljenike tek donekle može umiriti činjenica da rekordno male vrijednosti mirovina u odnosu na plaću doseže uvijek uoči usklađivanja mirovine. One prema odluci HZMO-a još od 1. siječnja vrijede više za 2,24 posto, no to će građani osjetiti tek idućeg mjeseca, kada će im biti isplaćene u prosjeku oko 60 kuna veće mirovine sa zaostacima za siječanj i veljaču.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Je li vrijeme za izvanredno povećanje mirovina?

Kada bi prosječna plaća ostala ista, prosječna bi mirovina nakon usklađivanja opet imala nešto veći, ali i dalje nedovoljni udio od svega 36,7 posto. No, i to ukazuje na konstantni pad vrijednosti mirovine koja svake godine sve više zaostaje za plaćama. Dodamo li tomu i sve slabiju kupovnu moć zbog konstantnog rasta cijena hrane, energenata i usluga, jasno je da će država nešto morati poduzeti kako bi od bijede i siromaštva zaštitila svoje najugroženije starije građane.

Jedan od načina za to je izvanredno povećanje mirovina, umjesto jednokratnih požarnih mjera poput covid ili energetskog dodatka. Mala utjeha je da bi od iduće godine trebale rasti obiteljske i najniže mirovine, ali nacrta najavljenog zakonskog prijedloga još uvijek nema.