Matija (61): Mirovina je tako velika da se moram baviti nečim kako bih si popravio budžet

Matija (61) u mirovini mora prodavati svoje povrće kako bi si popravio budžet. On to voli raditi, ali je muku mučio s nametnicima dok nije pronašao pravi način kako ih se riješiti. Dok ih nije previše, u njima vidi i korist. Požalio nam se, također, i na činjenicu kako mali proizvođači odustaju od uzgoja zbog velikih centara i ljudi kojima nije bitno odakle je proizvod došao.

Matija se vrtlarstvom bavio i prije mirovine, ali u mirovini mu to na neki način postaje nužda. Bavi se ekološkim uzgojem povrća kako bi uspio preživjeti sa svojom mirovinom, ali smatra to dobrom aktivnošću zato što i u mirovini ostaje aktivan. Drugih zanimacija nema jer mu vrt uzima svo vrijeme i u potpunosti je posvećen upravo tome. Teško se baviti ekološkim uzgojem jer upravo takav uzgoj iziskuje više truda i rada kako bi sačuvao plodove svojeg rada od raznih nametnika.

Bez pesticida i herbicida, u vrtu je više posla

„Zadnje što sam radio, prije mirovine, je bilo u ‘Konzumu’ u veleprodaji, ‘Velpro’. Ovako sam se bavio i povrćem, time se bavim i sad. Mirovina je tako velika da se moram baviti nečim uz nju kako bih si popravio kućni budžet. Dosta sam aktivan zbog tog. Radim taj vrt, svako jutro sam na pijaci, kad nisam tamo, tu sam i prodajem. Još uvijek sam fizički aktivan. Drugih zanimacija zbog tog nemam jer nemam ni vremena. Baš sam posvećen vrtu jer zahtjeva puno fizičkog rada.“- priča gospodin Matija.

Ne koristi nikakve pesticide niti herbicide te nastoji raditi kako se to prije radilo. Samim time ima više posla oko biljaka i zahtjeva više fizičkog rada, truda i ljubavi prema povrću kako bi se ono uspješno uzgojilo. Naime, zbog ekološkog uzgoja, pokušavao je naći razne načine kako se riješiti štetnika u svojem vrtu.

„Martina i zlatica se jako teško riješiti jer su prava pošast“

„Zlatice sam pokušao špricati, ali s prirodnim stvarima. Mislim, možda netko prska sa stvarima koje nisu ekološke, ja ne radim to. Takvi nabave sredstva iz Srbije i Bosne pa špricaju. Netko mi je rekao da našpricam s koprivom, probao sam, pa sam miješao s bazgom i nema učinkovitosti. Onda sam ja uhvatio i svako jutro skupljam zlatice u kantu. To je jedini način da se čovjek riješi toga. Čak i samo skupljanje nije totalno rješenje jer uvijek ostanu one mlade, ali to je dobro. One pojedu malo onu cimu jer cima onda ne ide toliko gore, već više toga ode dolje u plod. Martina i zlatica se jako teško riješiti jer su prava pošast. Jako je teško uzgajati na prirodan način.“- rekao je umirovljenik Matija.

„Trgovački centri su nam uzeli kupce“

Na području Slavonije se svašta pokušavali uzgajati razne stvari. Na tržnici je viđao razne stvari. Neko vrijeme su bile aktualne mlade kupine te su mnogi ljudi njih kupovali kako bi si napravili domaće kupinovo vino koje mnogima nije uspjelo. Poslije je bila aktualna i aronija. Nije problem ništa proizvesti, kaže, problem je mala kupovna moć. Možda je u Zagrebu, Rijeci ili nekom drugom većem gradu drukčije te se tamo, vjerojatno, bolje prepoznaje te samim time i bolje prodaje domaće povrće.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Marija (65) u mirovini radi, ima svoj OPG, a sve što zaradi ide za život troje unučadi

„Pogledajte samo kako se na televiziji reklamira ‘kupujte domaće’ ili ‘kupujte hrvatsko’. Neka je samo za kunu ili dvije jeftinije kod njih nego u nas, prodavača, ljudi odmah trče u ‘Plodine’ ili ‘Lidl’ ili neki drugi trgovački centar. Trgovački centri su nam uzeli kupce. Zato su mnogi i odustali od uzgoja. Oni stari, pravi kupci, koji su bili, populacija penzionera, njih je dosta pomrlo. Mladi uzmu karticu, provuku, ni ne gledaju odakle je taj krumpir došao, a možda je došao s Cipra ili Egipta ili od nas, nije bitno. Bitno je da se reklamira da kupujemo naše.“- zaključio je gospodin Matija