Gotovo dvije trećine novih umirovljenika vraća se u prvi stup, iz SUH-a poručuju: "Ukinite ga!"

Nerijetko na društvenim mrežama možemo pročitati kako umirovljenici kažu da su im sredstva u drugom mirovinskom stupu opljačkana. Međutim, radi se o tomu da je sve većem broju građana iskoristiti mogućnost povratka u prvi stup, odnosno, ostvariti mirovinu kao da su cijeli život bili samo u prvom stupu. Postotak umirovljenika koji biraju tu opciju narastao je s 57 posto u 2019. na gotovo 66 posto u prvih pet mjeseci tekuće godine.

Sindikat umirovljenika, jedan od zvučnijih protivnika drugog stupa u Hrvatskoj, u najnovijem Glasu umirovljenika kaže kako se radi o izumu za bogate te kazni za siromašne. Referiraju se time na činjenicu da je drugi stup isplativiji ljudima s većim plaćama, dok sve više hrvatskih građana s prosječnom ili nižom plaćom iskorištava mogućnost povratka u prvi stup.

Ta opcija postoji od mirovinske reforme 2019. godine, a udio umirovljenika koji se vraća u prvi stup sve je veći. Prve godine (2019.) 57,03 posto umirovljenika vraćalo se u prvi stup, a u prvih pet mjeseci tekuće godine čak 65,89 posto.

Pritom treba dodati da je glavni razlog povratku u prvi stup – povoljnija mirovina. S druge strane, radi se i o osobnom izboru budući da prilikom odlaska u mirovinu budući umirovljenici biraju između jednostupne i dvostupne mirovine. No, čak i kad odaberu povratak u prvi stup, na društvenim mrežama se znaju žaliti kako su im sredstva u drugom stupu opljačkana, iako su svjesno pristali prebaciti svoju ušteđevinu u prvi stup i na račun toga ostvariti povoljniju mirovinu iz sustava međugeneracijske solidarnosti.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Povratak u prvi stup preferira gotovo dvije trećine umirovljenika

Ideja o povratku u prvi stup iznenada je zaživjela tijekom 2018. godine, dok se pisala mirovinska reforma, i to na prijedlog Sindikata umirovljenika Hrvatske. Iako je štednja u drugom stupu obavezna, ovim mehanizmom praktički postaje dobrovoljna.

Podaci Regosa, piše Sindikat umirovljenika, pokazuju da se u prvi stup vraćaju ljudi koji u trenutku umirovljenja u prosjeku imaju 101.000 kuna štednje u drugom stupu. Sami iznos štednje ukazuje nam da se radi o ljudima koji su imali niske plaće tijekom radnog staža.

“Njima se više isplatilo vratiti u prvi stup, jer je riječ o radnicima s niskim plaćama, koji nisu niti trebali biti obvezni štedjeti u drugom stupu, jer im se to ne isplate. S druge strane, kod onih 24 posto sredstava koja su otišla u isplatu mirovina iz drugog stupa, prosječna neto plaća je oko 7.600 kuna, a prosječno stanje ušteđenih sredstava kreće se oko 237 tisuća kuna. Sada je posve jasno kako je to financijski proizvod za bogate kako bi postali još bogatiji, a na račun siromašnih, kojima onda država mora isplaćivati zaštićene najniže mirovine”, zaključak je Sindikata umirovljenika koji se nada da će se drugi stup kad-tad – ukinuti.