HNB upozorava: Blokada uvoza iz Rusije odvest će nas u recesiju

Uoči rekordne inflacije i poskupljenja gotovo svega, Hrvatska narodna banka (HNB) poslala je upozorenje da bi blokada uvoza iz Rusije mogla Hrvatsku dovesti do recesije. Iako Vlada umiruje građane i tvrdi suprotno, HNB ističe da najveći rizik predstavlja embargo na plin.

Vlada umiruje građane unatoč rekordnoj inflaciji i oštrim poskupljenjima, a HNB šalje upozorenje – blokada uvoza iz Rusije mogla bi Hrvatsku odvući u recesiju.

Naime, HNB inflaciju u 2022. godini prognozira na 9,4 posto, navodeći da je najveći rizik mogući embargo na ruski plin, iako Vlada tvrdi da je opskrba sigurna zahvaljujući LNG terminalima.

Hrvatska je ovisna o energentima iz Rusije

“Pozicija Hrvatske nešto je povoljnija od prosjeka EU, ali to ne mijenja činjenicu da je gospodarstvo uvelike izloženo cjenovnim i drugim poremećajima(…) Rizicima znatnijih cjenovnih i distribucijskih šokova izloženi su svi domaći sektori te u Hrvatskoj nema značajnijih odstupanja od uobičajene strukture potrošnje energenata u odnosu na ostatak EU”, kažu iz HNB-a.

Sektor prijevoza najviše troši naftu i derivate, usluge i industrija oslanjaju se na plin, dok se kućanstva, u usporedbi s EU, relativno više griju na kruta goriva. Hrvatska ne uvozi mnogo ugljena,  no više od polovice uvozi iz Rusije, a riječ je o važnom pogonskom gorivu za značajan dio kapaciteta domaćeg elektroenergetskog sustava.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dakle, iako se to možda tako ne čini, izloženost Hrvatske prema energentima iz Rusije primjetno je veća, posebice kada je riječ o uvozu plina, koji nama dolazi preko trećih zemalja, poput Mađarske ili Slovenije. HNB potvrđuje da je krčki LNG terminal poboljšao energetsku poziciju i povećao sigurnost opskrbe, no ne može se utvrditi u kojoj bi mjeri mogao nadomjestiti domaću opskrbu plina u slučaju da Rusi trajno zatvore “pipu”.

I električna energija ovisi o ruskim energentima

Štoviše, proizvodnja električne energije također ovisi o uvozu energenata iz Rusije. Od vlastitih proizvodnih kapaciteta snage 4.661 MW, polovina se odnosi na hidroelektrane, oko trećina na termoelektrane, a oko petina na obnovljive izvore energije. Hrvatska raspolaže i s polovinom kapaciteta NE Krško te dijelova kapaciteta u BiH i Srbiji, no čak i uz idealne hidrometeorološke uvjete, vlastita je proizvodnja nedostatna posebice ljetnih mjeseci, pa uvozimo između 40 i 50 posto struje.

Problem predstavlja i činjenica da se oko 20 posto ukupne snage kapaciteta u domaćim termoelektranama pogoni na prirodni plin i ugljen. Inače, kod nafte je uvoz najveći, ali ujedno i najviše geografski diverzificiran. Samo četiri posto nafte uvozimo iz Rusije.

“Dođe li se embarga na plin najesen, moguća je i recesija jer bi poremećaj bitno pogodio najveće trgovinske partnere Njemačku i Italiju i posredno se prelio na Hrvatsku. To je ključna neizvjesnost”, upozorio je još prošlog tjedna guverner HNB-a, Boris Vujčić.