U trendu je proklinjanje materijalnim statusom: 'Dabogda živio od prosječne mirovine'

Kletve su se puno češće koristile u ranijim vremenima te su izazivale strah kod ljudi da će im se dogoditi nešto loše. Iako se sada koriste rjeđe, i dalje prate zbivanja u društvu, pa su sada popularne one koje naglašavaju loše materijalno stanje, poput niske mirovine ili nedostatka staža za odlazak u mirovinu.

U svakodnevnom govoru čovjek prosječno izgovori oko 200 kletvi. Iako one potiču strah i nastaju u trenucima nezadovoljstva, sociologinja, filologinja i autorica knjige “Riječi koje ubijaju”, Vanja Barišić Joković, drži da su one zapostavljeni dragulj kulturne baštine, jer svjedoče o razvoju društva, povijesti i mitologiji.

Da bi došla do tog zaključka, novosadska znanstvenica je provela godinu dana na terenu i još godinu dana za pisaćim stolom. Spoznala je da se kletve govore u afektu i da one nisu psovke, iako ih mnogi trpaju u isti koš. Ipak, najvažnija spoznaja njenog istraživanja je da – svi kunu.

– Kada je postavljana hipoteza rada, primarna grupa bile su starije žene u ruralnim sredinama, ali istraživanje je pokazalo da kunu jednako svi. Muška kletva se smatra još težom nego ženska, kažu zapisi o vjerovanjima i običajima oko kletve, rekla je Barišić Joković za Blic.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Poetika uz svrsishodnost

Kletve su, po njenom mišljenju, dio običajnog prava, a imaju sociološku, magijsku, psihološku funkciju i nose u sebi posebnu poetiku. Vjerojatno su se koristile i kao jamstvo da se riječ neće prekršiti, kao što to danas čine – zakletve.

– Kletva je arhetip, ona nas uči o univerzalnim vrijednostima i jasno dijeli svijet na dobro i loše. Potječe iz vremena kada je riječ bila sveta. Vjeruje se i dalje da ako nettko “krivo kune” kletva se vraća onome tko ju je izgovorio. Jedan od kazivača kaže: “Nekada nije bilo pušaka, samo kletve”, misleći valjda na vremena kada je izrečeno bilo svetinja. Kletva nepogrešivo udara na najveće vrijednosti (djeca, rađanje, život), a to jesu okidači za svakog čovjeka. Djelovanje kletve uvijek podrazumijeva strah da će se ispuniti izrečeno. Ona pokreće duboko nesvjesno. Primarni strah od smrti jači je od svake racionalizacije, spada u užase, strah nad strahovima govori znanstvenica.

Ima i kletvi o mirovinama

Danas su kletve mahom prisutne u kolokvijalnom govoru, kroz fraze poput: “Zakuni se”, “Kunem se”, “Proklet bio”, “Vrag te odnio”… No, i dalje se pojavljuju u afektu, zbog bijesa ili nemoći. Ipak, neke su kletve zadržale element lošega u sebi, iako su se vremena promijenila, pa sada ciljaju na tešku materijalnu situaciju.

Proteklih godina su u Srbiji bile popularne kletve poput: “Dabogda živjeli od prosječne plaće i mirovine” ili “Dabogda vam ostalo još pet godina staža do mirovine”.