Ništa novo na političkoj pozornici: Javno mnijenje građana pokazalo je i ovog mjeseca - HSU na dnu

Gotovo ništa se nije promijenilo u odnosu na prošli mjesec prema istraživanju javnog mnijenja Cro Demoskop. Među biračima najpopularniji su i dalje HDZ i SDP, kao i Milanović i Plenković. HSU, kao donedavno jedina umirovljenička opcija u Saboru, tabori na dnu popisa stranaka koje bi birači rado zaokružili na izborima.

Svakim mjesecom sve smo bliže superizbornoj godini. Neki su već počeli davati obećanja, pa i provoditi konkretne poteze, koji svakako moraju proći sud javnosti. Prvo lipanjsko istraživanje javnog mnijenja, Cro Demoskop kojeg je za RTL provela agencija Promocija plus pokazalo je bilo birača. Na uzorku od 1.300 ispitanika, uz standardnu grešku plus-minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto, ispalo je da birači i nisu posebno impresionirani.

Unatoč najavi šestog kruga porezne reforme koja je doživjela i salve kritika, HDZ stabilno drži tron najpopularnijih stranaka s 26,2 posto potpore (u svibnju 25,9 posto). To je daleko više od SDP-a, koji je na 16,7 posto, što je porast u odnosu na svibanj kad su imali potporu od 16,2 posto. Možemo! je na 9,4 posto (9,2 posto u svibnju), Most drži 8,2 posto (u svibnju 8,8 posto), a Domovinski pokret je ugrabio podršku 7,1 posto birača (u svibnju 6,6 posto).

I to je to od stranaka koje bi prešle izborni prag da su izbori u ovom trenutku. Iznad jedan posto potpore imaju Centar (tri posto), Radnička fronta (dva posto), HSS (1,7 posto), Hrvatski suverenisti (1,3 posto), Fokus (1,2 posto), Akcija za promjene i IDS (1,1 posto).

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ispod jedan posto potpore birača imaju Ključ Hrvatske i HNS (0,9 posto), Socijaldemokrati i HSU (0,6 posto) i HSLS (0,4 posto). Zanimljivo, HSU je prema ovom istraživanju od prošlog mjeseca izgubio 0,1 posto birača. To je znakovito i u svjetlu činjenice da se stranka Veselka Gabričevića prije tjedan i pol pohvalila na društvenim mrežama da je šesta “na listi najpoželjnijih političkih stranaka”. Riječ je, naravno, o rezultatima istraživanja Cro Electo, čiju smo točnost propitali još u travnju u ovom članku.

https://www.facebook.com/hrvatskastrankaumirovljenika/posts/pfbid0GNkkyvt28igAbL6Ka2V5jKeRYW11bbPuFTe8G2HpNv3hQjhGX7KLux6vX3QFmwLbl?__cft__[0]=AZWM8N9jqF_swLJRy_yTZjs3jPcHjQJ9W5VogU760ghGmC6zaATzRZpPbYuLlk1u9mXjuRIzcG5sqaZxhVFYa0C97sIWn_VJmUCbSgKwHkpphoMdu8uB_cavT4O6hDo7pD2cwIudFCOpHPl6KZip485hXWhUR8oc_2yOFuk1mHN-JVGpGBS_-KOSBteCZJODpVE&__tn__=%2CO%2CP-R

Najpopularniji nitko, najnegativniji svi

Kako bilo, sve će se stranke morati potruditi izboriti naklonost 16 posto neodlučnih birača, koliko ih je bilo prema Cro Demoskopu početkom ovog mjeseca. Uz to, njihove uzdanice morat će se svidjeti biračima, barem u onoj mjeri u kojoj im se sviđaju Zoran Milanović (15,9 posto podrške) i Andrej Plenković (15,2 posto). Obojica su u blagom padu (Milanović za 1,2, a Plenković za 0,8 posto), ali daleko od konkurencije koju čine Tomislav Tomašević (5,5 posto), Ivan Penava (3,4 posto), Sandra Benčić (2,3 posto), Božo Petrov (2,2 posto), Ivica Puljak i Peđa Grbin (2,1 posto), Biljana Borzan (1,4 posto) i Marija Selak Raspudić koja je skupila 1,2 posto potpore ispitanika. Ispred svih je Nitko za kojeg se odlučilo 21,2 posto građana.

Na listi negativaca prve dvije pozicije opet drže premijer (29,4 posto) i predsjednik (17,4 posto). Treće mjesto je zahvaljujući neuspješnoj avanturi u Zambiji zauzeo Ivan Pernar (2,8 posto). Prate ga Gordan Jandroković (2,4 posto), Hrvoje Zekanović i Milorad Pupovac (2,3 posto), Željka Markić (1,9 posto), Mario Banožić (1,2 posto), Tomislav Tomašević (1,1 posto) i Peđa Grbin (jedan posto).

Loše ocjene u školi

Da su svi političari negativci misli 15,6 posto ispitanika. To se odrazilo i na ocjene koje su dali Vladi, Saboru i Uredu predsjednika. Milanović je dobio prosječnu ocjenu 2,82, Andrej Plenković i ministri 2,34, a najlošije su prošli saborski zastupnici, čiji je rad ocijenjen s 2,20.

To je školskim pojmovnikom “dovoljan”, ali nedovoljno građanima, od kojih 69,3 posto smatra da država ide u lošem smjeru. Suprotno misli njih 18 posto. Uoči superizborne godine, kad nas čekaju čak tri izborna ciklusa, obećanje o rastu plaća u očima većine građana očito je – ludom radovanje.