Iz Hrvatskog saveza za rijetke bolesti nam otkrili: 'Neki pacijenti dijagnozu dobiju tek nakon desetak godina'

Alzheimerova i Parkinsonova bolest ne ubrajaju se više pod rijetke bolesti, doznali smo od socijalne radnice Ivane Hrastar iz Hrvatskog saveza za rijetke bolesti (HSRB). Iako medicina gotovo svakodnevno napreduje, postoje i neke druge bolesti koje su podjednako invazivne i uvelike narušavaju kvalitetu života. Isto tako, kako je broj mladih koji se bore s autoimunim bolestima u porastu, ni osobe starije životne dobi nisu pošteđene tih neizlječivih bolesti na čiji nastanak, između ostalog, u velikoj mjeri utječe stres.

Mnogi ne mare o tome kada bolest pokuca na vrata, no pojedine bolesti i zdravstvena stanja se razvijaju i kulminiraju u određenoj životnoj dobi. Neki smatraju kako mahom stariji ljudi obolijevaju od Alzheimerove bolesti, multiple skleroze i Parkinsonove bolesti, no postoje i neke druge bolesti koje su podjednako invazivne i uvelike narušavaju kvalitetu njihovog života. Nažalost, povećava se i broj starijih osoba koje boluju od autoimunih bolesti, prema podacima HSRB-a.

Ipak, promjenom načina života može se do jedne mjere utjecati na razvoj bolesti, ali to ovisi o kojoj je točno bolesti riječ. Tim smo se povodom obratili Hrvatskom savezu za rijetke bolesti gdje nam je sve detaljno objasnila socijalna radnica Ivana Hrastar.

Neke dijagnoze specifične za stariju životnu dob

Valja naglasiti kako su rijetke bolesti po definiciji one koje se rijetko pojavljuju i ta definicija je isključivo statistička, tvrdi magistra socijalnog rada Ivana Hrastar iz HSRB-a. U nastavku je dodala kako je moguće da na različitim područjima neke dijagnoze budu rijetke, dok na drugima nisu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Kod dobne podjele, možemo reći da se oko 70 posto rijetkih bolesti javlja u dječjoj dobi, no moguće je da se bolest razvije kasnije iako smo s dijagnozom rođeni, odnosno da bolest napreduje i simptomi budu teži u kasnijoj dobi. Postoje i neke dijagnoze koje su specifične za stariju životnu dob ili se zbog pogoršanja simptoma dijagnosticiraju kasnije. Na primjer Pagetova bolest, Lewy body demencija, rekla je socijalna radnica Ivana Hrastar.

Alzheimerova i Parkinsonova bolest

Mnogi smatraju kako mahom stariji ljudi obolijevaju od Alzheimerove bolesti, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i njima sličnih, no postavlja se pitanje jesu li one toliko rijetke kao što se to misli.

– Bitno je istaknuti kako Alzheimerova i Parkinsonova bolest nisu rijetke, no postoje određene rijetke vrste. Također, demencija je simptom mnogih rijetkih dijagnoza. Nažalost, postoje i slučajevi da od navedenih dijagnoza obole mlađi ljudi, ali im se bolest pogoršava u starijoj životnoj dobi. Zbog neznanja i nedostatka informacija, moguće je da se dijagnoza postavi puno kasnije nego su započeli prvi simptomi. Neki pacijenti svoju dijagnozu dobiju tek nakon više desetaka godina, što znači da se do tada ne liječe na pravi način, pojasnila je HSRB-ova socijalna radnica Ivana Hrastar.

Povećanje broja pacijenata

Kako medicina svakako napreduje, ubrzava se i dijagnostika, zbog čega možemo imati dojam da se povećava broj pacijenata, mišljenja je mag. socijalnog rada Hrastar.

Budući da sve više mladih obolijeva od autoimunih bolesti, Ivana Hrastar se izjasnila oko toga širi li se taj negativni trend i na ljude starije od 60 godina. Najveći problem s autoimunim bolestima je taj što su neizlječive i stres je jedan od njihovih uzročnika.

– Na aktivaciju autoimunih bolesti dokazano utječe stresan način života, ali i mnogi drugi rizični faktori koji su dio naše svakodnevice iako točni uzroci nisu poznati. Kako su te bolesti neizlječive, naravno da će se povećati i broj starijih osoba s autoimunim bolestima koje su kompleksne i predstavljat će veliki izazov za sve sustave zdravstva u svijetu, dodala je.

Hrastar je mišljenja prema kojem bi se osobe svih dobnih skupina trebale držati preporuka za zdrav život kako bi se što duže održalo zdravlje. S druge strane, kako doznajemo od socijalne radnice HSRB-a, kod starijih dobnih skupina je posebno važno praćenje kod liječnika, redovne kontrole i fizička aktivnost.