Postmenopauza: ‘Psihološki gledano, mnoge žene teško podnose ulazak u ovo razdoblje, no ono ipak može biti lijepo i ugodno’

Ana Kanazir
14. listopada 2023.
Zdravlje
A- A+

U životu svake žene postoje tri faze koje se odnose na reproduktivno doba i menopauzu. To su reproduktivna faza, menopauzalna tranzicijska faza i postmenopauza. U svakoj od ovih faza se pojavljuju određeni simptomi i promjene, a sve detalje o samoj postmenopauzi nam je ispričala ginekologinja Jasenka Grujić iz Poliklinike Grujić.

ginekologinja Jasenka Grujić

Ginekologinja Jasenka Grujić | foto: privatna arhiva

U menopauzu prestaje aktivnost jajnika, dok nakon nje slijedi postmenopauza. Ovdje nastaju razni neugodni simptomi koji se lošim načinom života dodatno pogoršavaju. Mnoge žene se ne nose dobro s promjenama koje se događaju, a javljaju se i još neki problemi. Dobra je vijest da se simptomi mogu tretirati određenim lijekovima ili hormonima. Saznali smo sve detalje od ginekologinje Grujić.

menopauza
Menopauza: 'Način razmišljanja je moćno oružje za lakši način prolaženja kroz ovu značajnu fazu života'

Tri faze u životu žene

Kako nam je objasnila ginekologinja, razdoblje života žene kada prestaje njezina reprodukcijska funkcija se naziva tranzicijsko razdoblje. Uz to, postoje i tri faze ženina životnog vijeka koji se odnose na menopauzu i na reproduktivno doba, a to su: reproduktivna faza, menopauzalna tranzicijska faza (stari naziv je klimakterij) i postmenopauzalna faza.

– Menopauza je samo trenutak u vremenu, samo jedna točka u kontinuumu životnih faza. U njoj prestaje aktivnost jajnika, što znači da je žena imala posljednju menstruaciju u životu, objasnila nam je ginekologinja.

Postmenopauza, baš kao i menopauza sa sobom nosi razne tjelesne simptome, promjene u razini hormona, a može doći i do promjene u raspoloženju ili drugih psihičkih problema o kojima nam je u ovom tekstu ispričala i profesorica psihologije Mirela Miharija.

Što je menopauza?

Većina žena doživljava menopauzu između 45. i 55. godine života, ali kako kaže ginekologinja Grujić, nije moguće predvidjeti kada će se kod žene pojaviti menopauza, iako postoji povezanost između dobi i određenih zdravstvenih i genetskih čimbenika. Ovo je prirodan proces biološkog starenja. Dodaje i kako menopauza također može biti izazvana kirurškim zahvatima kojim se uklanjaju jajnici ili medicinskim postupcima (zračenje, kemoterapija) koji uzrokuju prestanak funkcije jajnika.

– U četrdesetim godinama života menstruacije postaju neredovite, ciklusi u kojima nema plodnih dana sve su češći. Mogućnost zanošenja bitno se smanjuje s oko 37 do 38 godina. Menopauza nastupa 13 godina kasnije, oko 51. godine ženina života. Mogućnost zanošenja u tranzicijskoj fazi postoji, ali u oko 25 posto žena, rekla je Grujić.

Kako prepoznati postmenopauzu?

Kako nam objašnjava ginekologinja Grujić, postmenopauzalna faza počinje posljednjom menstruacijom u ženinu životu, dakle onom menstruacijom nakon koje žena nije menstruirala godinu dana. Ovdje se javljaju i određene promjene u hormonima, u jajnicima, a javljaju se i neki novi simptomi.

– Tada su povišeni hormoni hipofize (gonadotropini) tj. FSH I LH, glavni ženski spolni hormon estradiol snižen je, a na jajnicima nema nijednog folikula. Folikul je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica jajnika u reprodukcijskoj fazi oko kojega se proizvode hormoni, a u folikulu se nalazi jajna stanica.

Što se tiče samih simptoma, u perimenopauzi i u postmenopauzi dolazi do gubitka estrogena što onda vodi i do raznih vrlo neugodnih simptoma. Kako navodi Grujić, ovdje se javljaju valunge (osjećaj valova vrućine), nesanice, znojenja, posebno noću, a u kasnijim fazama dolazi i do suhoće spolovila i bolnih seksualnih odnosa.

– Psihološki gledano mnoge žene teško podnose ulazak u razdoblje perimenopauze i postmenopauze, teško se mireći s nužnim putovanjem prema kraju. No to razdoblje ipak može biti i lijepo i ugodno. Medicina i samodisciplina mogu u tome uvelike pomoći, otkrila nam je ginekologinja.

Kako se tretira postmenopauza?

Kod tretiranje je važno pomoći u ublažavanju simptoma. Kao najučinkovitiju metodu ginekologinja navodi hormonsku terapiju kojom se rješavaju problemi valunga i urogenitalne suhoće koji nekada dođu i uz smetnje s mokrenjem. Ipak, ovakva vrsta liječenja ima i određene rizike.

– Liječenje hormonima ima i svoje rizike. Oni ovise o vrsti, dozi, trajanju primjene i načinu primjene. Liječenje hormonima mora biti individualizirano. Za žene mlađe od 60 godina ili one koje su unutar 10 godina od početka menopauze i nemaju kontraindikacija, omjer koristi i rizika je na strani koristi, posebno za vazomotorne simptome. Kod žena koje počinju hormonsku terapiju nakon više od 10 godina od početka menopauze ili su starije od 60 godina, omjer koristi i rizika je nepovoljniji zbog većega apsolutnog rizika od koronarne bolesti srca, moždanoga udara, venske tromboembolije i demencije, saznali smo od sugovornice.

Uz hormonsku terapiju, ginekologinja kaže kako se tretiranje urogenitalne suhoće vrši liječenjem lokalnim pripravcima, često na bazi hijaluronske kiseline, ali i vaginalnom terapijom niskim dozama estrogena, prema stajalištu o hormonskoj terapiji Sjevernoameričkog društva za menopauzu. Dodaje i kako je ovoga svibnja Američka uprava za hranu i lijekove odobrila lijek fezolinetant (Veozah). To je prvi lijek dizajniran posebno za smanjenje učestalosti i ozbiljnosti napada crvenila i znojenja tj. valunga. On utječe na regulaciju temperature u mozgu, a uzima se svakodnevno, uz povremeni nadzor enzima jetre.

Treba obratiti pažnju na još nekoliko stvari

Ipak, uz samo liječenje prepisanim lijekovima ili kremama, od izuzetnog je značaja i način života. Važno je održavati normalnu tjelesnu težinu i imati nekakvu tjelesnu aktivnost, ali i uzimati preparate kao što su kalcij i vitamin D za koje je dokazano da koriste u postmenopauzi. Tjelesna aktivnost nije dobra samo za tijelo, već i za psihičko stanje, o čemu nam je više ispričala umirovljenica Željka u ovom tekstu.

– Nije moguće dovoljno naglasiti koliko način života, loše navike, pušenje duhana, opijanje, posebno pretjerana tjelesna težina, nedovoljno kretanje mogu u tranzicijskom razdoblju i postmenopauzi otežati ionako teške promjene i simptome za većinu žena, kaže nam Grujić.

Ginekologinja je ponovno upozorila i na važnost redovitih ginekoloških pregleda koji posebno mogu pomoći svakoj ženi u perimenopauzi i postmenopauzi. Osvrnula se i na problem seksualnosti o kojemu se možda i ne priča dovoljno, a bitan je.

– Dužnost je svakoga ginekologa pomoći ženi i u vezi sa seksualnošću, potičući je da uz razne oblike liječenja ima ugodan spolni odnos. Ako žena ne prakticira redovan seks s penetracijom, ako ima izraženu suhoću i atrofične promjene, seksualni odnos može postati nemoguć, ali s godinama može postati nemoguć i ginekološki pregled. One žene koje nemaju partnera valja poticati da redovito bar upotrebljavaju bezreceptne preparate za ovlaživanje, rekla nam je za kraj ginekologinja.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap