Tvornica Bagat 80-ih je imala 3.600 radnika, proizvodili su 160.000 strojeva godišnje

Mnogi radnici zaradili su svoju mirovinu u zadarskom Bagatu, nekad jednoj od najvećih tvornica na području bivše države. Poduzeće na čijim mašinama šijemo i danas neslavno je, poput ostalih, propalo krajem 90-ih godina. Prisjećamo se rado nekih detalja iz bogate povijesti posrnulog industrijskog diva o kojemu bi današnji umirovljenici mogli ispisati romane.

Tehnički muzej Nikola Tesla prisjetio se nekadašnjeg Bagata čije šivaće mašine koristimo i danas. Tvornica je na vrhuncu poslovanja 80-ih godina imala 3.600 radnika, proizvodila 160.000 strojeva godišnje, od čega je polovinu izvozila. Nažalost, poduzeće je krajem 90-ih potpuno propalo.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Nagrađivana Unica i Bagat 980

Zadarska tvornica Bagat osnovana je 1950. godine. Manje je poznato da je njezina primarna svrha bila proizvodnja brodske opreme za potrebe JNA.  Ime Vlado Bagat poduzeće je dobilo po partizanu i narodnom heroju, koji je sudjelovao u stvaranju prvih jugoslavenskih mornaričkih jedinica. S vremenom se skraćenog naziva Bagat razvilo u jedno od najvećih poduzeća bivše države.

“Tvornica Bagat u Zadru, najpoznatija tvornica kućnih šivaćih strojeva na ovim prostorima, proizvodila je 728 kućnih šivaćih strojeva dnevno, 150.000 godišnje. Bagat je startao 1950. sa 57 zaposlenih da bi do početka devedesetih zapošljavao 3.450 radnika i time bio jedan od najvećih poslodavaca u Zadru i okolici” – navodi Tehnički muzej.

Proizveli su više od 20 vrsta kućnih šivaćih strojeva, a svaki od njih bio je sve napredniji. Posljednji stroj koji je tvornica izradila bio je Bagat 980, no to je zapravo bilo samo sastavljanje dijelova uvezenih iz Kine. Prije njega proizvodila je nagrađivane strojeve Unica. Strojevi Unica bili su automatizirani, a glavni čipovi za njih uvozili su se iz Japana.

Strojevi ne rade sami, netko ih treba pokrenuti

“Izumiti šivaći stroj nije bilo nimalo lako. Tisućama godina šivalo se ručno, a od prvih pokušaja strojnog oponašanja ručnog šivanja pa do šivaćeg stroja prošlo je skoro sto godina. U početku industrijske revolucije, kad su se pojavili šivaći strojevi, izazvali su neke od prvih reakcija radnika protiv strojeva.

U radionicama u Francuskoj i Engleskoj u prvoj polovini 19. stoljeća radnici su uništavali šivaće strojeve jer su se bojali da će zbog njih ostati bez posla. Tada mehanizacija radnih procesa, a danas automatizacija jest ono zbog čega su mnogi s pravom zabrinuti jer, ne treba nikad zaboraviti: strojevi ne rade sami. Netko ih treba pokrenuti ili osmisliti način njihova pokretanja” – kažu iz Tehničkog muzeja.