Umirovljenik mislio da ulaže u kriptovalute pa ostao bez novca: Prevarantu dao i bankovne podatke svoje obitelji

Zadarski umirovljenik je zaprimio poziv nepoznate osobe koja mu se predstavila kao broker te mu je prezentirala mogućnost ulaganja novca u kriptovalute. S obzirom na to da je povjerovao lažnom brokeru, ovaj 70-godišnjak mu je dao ne samo podatke vlastitog bankovnog računa, već i podatke bankovnih računa članova svoje obitelji. Ubrzo nakon otkrivanja podataka lažnom brokeru, s njihovih računa je ukradeno nekoliko tisuća eura. Tim povodom su na stranici Policijske uprave zadarske objavili savjete kako bi građani izbjegli potencijalne prevare.

Prevare su i dalje u punom zamahu što svjedoči slučaj zadarskog umirovljenika koji je, s namjerom ulaganja u kriptovalute, dao svoj novac nepoznatoj osobi. Riječ je o prevarantu koji je nazvao ovog 70-godišnjaka i predstavio mu se kao broker.

Ubrzo nakon toga, umirovljenik je lažnom brokeru proslijedio podatke vlastitog bankovnog računa, kao i računa članova svoje obitelji. Nedugo nakon prosljeđivanja podataka, umirovljeniku je s računa potrošen novac na određene transfere od nekoliko tisuća eura. U tijeku je kriminalističko istraživanje u svezi kaznenog djela računalna prijevara, kako navode iz Policijske uprave zadarske, pa su tim povodom odlučili savjetovati građane.

– Upozoravamo građane da budu oprezni kako ne bi postali žrtve investicijskih prijevara. Osim što je samo ulaganje u kriptovalute rizično, postoji opasnost da ćete naići na počinitelje koji će vas pokušati prevariti ili ćete postati žrtve hakerskog napada. Budite sumnjičavi, dobro se informirajte i potražite nepristrani financijski savjet prije nego što nekom date ili uložite novac, stoji na stranici PU zadarske.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Što vam uvijek mora biti sumnjivo:

• obećanja o brzoj zaradi novca bez posla,
• poruke u kojima se nudi laka zarada,
• molbe za manjim donacijama ili neki drugi načini traženja novčane pomoći,
• traženje osobnih podataka (preslika ili fotografija osobne iskaznice, bankovne kartice, PIN ili CVV broj),
• molba da kliknete određeni link i spojite se na određeni servis gdje su
  uglavnom kreirane lažne stranice za plaćanje – primjer tipičnog phishing e-maila,
• nepersonalizirane poruke i poruke s očiglednim pravopisnim i gramatičkim greškama,
• poruke koje pozivaju na hitno poduzimanje neke radnje.

Podsjećamo kako smo proveli anketu krajem svibnja u sklopu koje nam je 50 posto naših čitatelja otkrilo da su bili žrtve pokušaja prevare. Najveći broj prevara se dogodio preko SMS poruka i mailova, a nešto manje putem društvenih mreža i aplikacija. Više o tome možete pročitati ovdje.