Umro njemački humanitarac koji je život posvetio pomaganju siromašnima u BiH

Veliki njemački humanitarni radnik Heribert Hölz preminuo je 8. prosinca u rodnom gradu Duisburgu u 81. godini života. Više od 30 godina svog života proveo je pomažući najsiromašnijem dijelu bosanskohercegovačkog naroda. Ondje je bio više od 90 puta, a prvi put je pohrlio u ratom pogođenu Bosne i Hercegovinu u veljači 1992. godine, a odlazak u zemlju koju je opisao kao ‘sirotište Europe zauvijek mu je promijenio život.

Ranije ovog mjeseca, točnije, 8. prosinca preminuo je njemački humanitarac Heribert Hölz u 81. godini života u rodnom gradu Duisburgu. Najviše će ga se pamtiti kao filantropa koji je tri desetljeća života proveo u realizaciji humanitarnih projekata i akcija i u prikupljanju pomoći za najpotrebitije slojeve društva u Bosni i Hercegovini.

Većina ga zna kao humanitarca, ali Heribert Hölz je bio profesor glazbe, socijalni radnik i izaslanik za Bosnu i Hercegovinu u disburškom ogranku Caritasa. U Duisburgu je bio aktivan od 1968. godine, a nakon pet godina, preselio se u Neukirchen-Vluyn.

Organizirao konvoje pomoći

Veliki obrat u njegovom životu dogodio se početkom devedesetih godina prošlog stoljeća izbijanjem rata na teritoriju bivše države. Prema pisanju portala rp-online.de, užasi rata su mu krali mir nakon čega se i sam uputio u Bosnu i Hercegovinu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

U veljači 1992. i sam je otišao u Bosnu, gdje je iz neposredne blizine doživio strahote rata. Puko siromaštvo stanovnika u mnogim područjima te zemlje motiviralo ga je da se tijekom idućih desetljeća angažira za naizgled zaboravljenu zemlju. Jer i mnogo godina nakon okončanja rata, ravnodušnost i korupcija sprječavaju da se tamošnji stanovnici ponovo vrate vrijednostima normalnog života. Hölz od tada organizira konvoje pomoći, prikuplja donacije i uvijek iznova i sam putuje tamo. Više od 90 puta boravio je u Bosni i Hercegovini, koju sam opisuje kao ‘sirotište Europe’, piše rp-online.de.

Osnivanje pučke kuhinje u Banja Luci i Zenici su bili njegovi projekti, a dobio je i podršku humanitarne organizacije Bosnienhilfe. Potrebno je naglasiti kako se prosječni troškovi pučke kuhinje u Zenici na godišnjoj razini kreću oko 30.000 eura, piše rp-online.de.

Mjesečno bi skupio 10.00 eura za pomoć BiH

Kako bi svoj projekt održao na životu i ostvario toliki iznos, pravio je tisuće staklenki marmelade sa svojom suprugom Ursulom koje su zajedničkim snagama prodavali. Sav novac od prodaje je dao za pomoć siromašnima u Bosni i Hercegovini, a velika podrška u tome mu je bila supruga s kojom je 2021. proslavio zlatnu godišnjicu braka.

Sve do smrti Heribert je za svoje projekte u BiH uspijevao prikupiti oko 10.000 eura mjesečno, što bi, prema slobodnoj procjeni, tijekom tri desetljeća predstavljalo oko dva milijuna eura. Njemu je bilo važno da pomaže ljudima da bi oni kasnije sami sebi mogli pomoći. Svatko tko ima krov nad glavom i dobije nekoliko ovaca preko Bosnienhilfe, može stati na svoje noge, smatrao je Hölz, prenosi rp-online.de.

Iako je dobio niz nagrada i priznanja zbog nesebičnog doprinosa potrebitima, Hölzu to nije predstavljalo nekakvo posebno postignuće. Papinski orden ‘Za crkvu i papu’, Njemački križ za zasluge, Medalja za zasluge Sjevernog Porajnja i Vestfalije te Građanin godine grada Dusiburga, samo su neke od priznanja koja je dobio zahvaljujući svom humanitarnom radu, ali u njegovom fokusu je bilo pružanje pomoći.