Književnik i akademik Luko Paljetak umro je u 81. godini života, evo što nam je rekao u velikom intervjuu

Jedno do najvećih književnih imena ovih prostora bilo je ime akademika, doktora znanosti, pjesnika i prevoditelja Luke Paljetka. Nažalost, preminuo je nakon bitke s dugom i teškom bolesti u 81. godini života. Njegova ostavština je nevjerojatna i moglo bi se reći kako je 80 godina života i malo za količinu djela kojom je obogatio književnu scenu na prostoru nekadašnje države. Posljednji intervju koji je ovaj karizmatični velikan dao bio je upravo za naš portal.

U 81. godini života preminuo je jedan od najvećih hrvatskih pjesnika, Luko Paljetak. Nažalost, Paljetak je izgubio bitku protiv duge i teške bolesti. Bio je rođeni Dubrovčanin koji je većinu svog života proveo u Gradu, a ondje je živio i pisao sve do posljednjeg dana. Mnogi će ga pamtiti kao iznimnog književnika koji stoji iza brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija.

Uz sve navedeno, Paljetak je bio i doktor znanosti, redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti ‘Leonardo da Vinci’, ali i dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Vijest o smrti ovog poznatog književnika nakon duge i teške bolesti objavili su brojni mediji, među prvima i dubrovackidnevnik.net.hr.

Velika ostavština

Uz sva djela koja je potpisao, slovio je i kao vrsni prevoditelj, a pojedina djela Chaucera, Shakespeara, Byrona, Wildea, Joycea i Prešerna samo su neka koje je preveo u duhu našeg jezika. Njegov nevjerojatan utjecaj bio je nemjerljiv i brojne su generacije čitale njegove zbirke pjesama već na samim počecima osnovnoškolskog obrazovanja.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Mnogi glazbenici su i uglazbili njegove pjesme te su tako postale neizostavan dio domaće pop-kulture kao što su ‘U svakom slučaju te volim’, ‘Na Stradunu’, pjesme za dječji zbor ‘Mali raspjevani Dubrovnik’, ‘Tvoj život’ i druge. Uz to, Paljetak je dio svog stvaralaštva posvetio i dramskim tekstovima, igrokazima i radio-dramama, a kako nam je rekao u intervjuu, zadarsko kazalište lutaka mu je bilo drugi dom.

Ondje je bio glumac, dramaturg i redatelj Kazališta lutaka Zadar u kojem je, među uspješnicama imao i ‘Postojanog kositrenog vojnika’.

– Bila je to ekipa entuzijasta, ljudi koji slično estetski misle i koji su lutkarstvu. Bilo je to u maloj zgradi koja dan danas ondje, gotovo ruševina na Đilu, našli svoje utočište. Svi smo mi odnekud došli u Zadar i tu se skrasili u tom kazalištu, osim nekolicine starih glumaca. Ondje smo našli svoj drugi ili pravi dom. Više smo vremena provodili u kazalištu nego po svojim studentskim sobama ili slično, otkrio nam je Luko Paljetak u razgovoru u svom domu u Dubrovniku prije nepuna dva mjeseca.

U nastavku je Paljetak u intervjuu istaknuo kako je u tadašnje doba zadarski lutkarski teatar, prema Paljetkovim riječima, gostovao po cijeloj Europi. Samo u Italiji je bio mjesec dana i nisu ih htjeli pustiti. Tu je, kako kaže, ostavio dosta traga i nije mu žao, zato što je to bio vrlo bogati i plodonosni dio njegovog stvaralačkog života. Cijeli naš intervju s Lukom Paljetkom možete pročitati ovdje.

Paljetak nas je zadužio svojim djelima

‘Poslije Hamleta’, jedan je od njegovih najpoznatijih dramskih komada. To djelo je objavljeno 1997. godine, a napisano je za vrijeme opsade Dubrovnika u Domovinskom ratu. U svojim dramskim djelima poput ‘Orfeuridike’ aludirao je na brojna klasična književna djela iz svjetske literature, čije je citate posuđivao, ali nisu mu promakla ni probrana djela novije književnosti.

Luko Paljetak je dobitnik brojnih književnih nagrada i priznanja. Neke od njih su Nagrada Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus 1995., Nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo 2005., Nagrada ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo 2012. i Nagrada ‘Iso Velikanović’ za životno djelo za književne prijevode.

Poeziju je smatrao zanatom

Tradicionalnu granu umjetnosti, kao što je književnost, odnosno prema Paljetkovim riječima, poeziju, smatrao je zanatom. Na to je gledao jer je tvrdio da je ponajprije treba sagledati iz više kuteva i pristupiti njoj kao nečemu opipljivom, prije svega je važno ovladati jezikom i imati bogato životno iskustvo.

– Jednu svoju zbirku naslovio sam ‘Ne pišem pjesme nigdje nego tu gdje me stignu’. To bi, moglo bi se reći, da je formula moga načina pisanja. Čekati da pjesma dođe, ali biti za nju spreman u bilo kojem smislu, misaonom, tehničkom, emocionalnom, zanatskom jer poezija je i zanat, što mnogi naši mlađi kolege ne znaju ili ne poštuju. Misle da u poeziji ne treba ništa znati, nego samo pisati, pojasnio je dubrovački književnik Luko Paljetak.

Paljetak je otkrio čime bi se bavio da nije postao književnik

Da Luku Paljetka životni put nije odveo na staze književnika, otkrio je da bi se bavio kazalištem.

– Bio sam dobar redatelj, napravio sam čitav niz nezaboravnih lutkarskih predstava u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji. Recimo ‘Postojani kositreni vojnik’ kojeg sam napravio u Zadru 1978. godine igran je više od sto puta na svim kontinentima, istaknuo je ovaj eminentni književnik.

Posljednji video intervju s Lukom Paljetkom iz ožujka ove godine možete u cijelosti pogledati ispod.