Ursula von der Leyen ima petero unučadi: Ne želi da koriste društvene mreže
Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen ima petero unučadi te je izjavila kako ne želi da djeca koriste društvene mreže dok ne odrastu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da Komisija zapravo nema ovlasti za takvu zabranu. Postojeći zakoni i Direktive o audiovizualnim uslugama daju okvir za zaštitu djece, no države same odlučuju o dobnim granicama. Stručnjaci ističu da bi potpuna zabrana društvenih mreža mogla ograničiti prava djece i donijeti više rizika nego koristi.
Ursula von der Leyen | Foto: Snimak zaslona NATO News
Ursula von der Leyen toliko je odlučna da svoje unuke makne s društvenih mreža da je zaboravila na pravne direktive. Šefica Europske komisije posljednjih je tjedana podigla prašinu kada je dvaput javno podržala uvođenje minimalne dobi za korištenje društvenih mreža na razini Europske unije, piše Politico.
‘Kao majka sedmero djece i baka petero unuka…’
Pozivajući se na snažan pritisak iz glavnih gradova EU-a za određivanje digitalne punoljetnosti, von der Leyen je na jednom događaju u New Yorku izjavila da kao majka sedmero djece i baka petero unuka, dijeli njihovo mišljenje. Navela je kako se svi slažemo da mladi moraju doseći određenu dob prije nego što počnu pušiti, piti ili imati pristup sadržajima za odrasle. Isto se može reći i za društvene mreže, rekla je. Međutim, Von der Leyen je previdjela činjenicu da su za određivanje dobnih ograničenja za alkohol i duhan nadležne nacionalne vlade, a ne EU. Komisija može koordinirati pravila vezana uz zdravlje, ali ih ne može uskladiti, prema pravnim ugovorima Unije. Umirovljenik je čekao tri mjeseca da mu netko dođe popraviti internet, a kada je htio raskinuti ugovor tražili su da plati 1.400 eura. Više o tome pisali smo ovdje.
Pitanje je uopće ima li Europska unija ovlast zabraniti društvene mreže, rekao je pravnik Peter Craddock, koji pruža pravne usluge društvenim mrežama. Von der Leyen je u svom godišnjem govoru o stanju Unije izjavila da će osnovati stručnu skupinu koja će proučiti treba li uvesti zabranu korištenja društvenih mreža i kako to provesti. Ostaje otvoreno hoće li države same određivati dobnu granicu te hoće li zabrana biti potpuna ili djelomična. Glasnogovornik Komisije Thomas Regnier u lipnju je rekao da zabrana na razini EU nije ono čime se Europska komisija bavi jer je to u nadležnosti država članica. Izgleda da se stav nije promijenio. Savjetnica za politiku Eurochild (organizacija za prava djece) Fabiola Bas Palomares rekla je da ne vidi pravnu osnovu za usklađenu zabranu društvenih mreža za djecu na razini EU.
Donja granica 13 godina, ali države ju mogu mijenjati
Glavna europska uredba o privatnosti, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), bila je jedan od pravnih putova koje je Komisija ranije predložila kao mogući okvir. GDPR određuje da je 13 godina najniža dob u kojoj maloljetnici mogu dati pristanak na obradu svojih osobnih podataka i tako je na svim društvenim mrežama, a zakon omogućuje državama da tu granicu podignu. Međutim, stručnjaci ističu da GDPR zapravo ne funkcionira kao instrument za nametanje digitalne punoljetnosti.
Craddock je upozorio da se može dogoditi da pravila o zaštiti podataka u pojedinoj zemlji budu stroža od pravila za korištenje društvenih mreža ili obrnuto. Drugi mogući pravni put je revizija Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama EU, zakona koji se primjenjuje na platforme za dijeljenje videa — a time i na većinu društvenih mreža. Zakon će biti revidiran iduće godine kako bi se maloljetnici više zaštitili.
Potpuna zabrana bi ugrozila dječja prava
Dok Direktiva o audiovizualnim uslugama i Zakon o digitalnim uslugama pružaju okvir za zaštitu djece, ne postavljaju obveznu dobnu granicu za društvene mreže. Smjernice nisu obvezujuće i odluka ostaje na državama članicama, dok je Zakon o digitalnoj pravednosti usmjeren na ranjive potrošače, ali vjerojatno neće sadržavati zabranu društvenih mreža. Prema stručnjacima, za takvu mjeru potrebna bi bila opsežna istraživanja i temeljite konzultacije, pa je teško očekivati da će se brzo uvesti.
Unatoč brojnim upozorenjima o štetnom utjecaju društvenih mreža na djecu, stručnjaci dovode u pitanje opravdanost potpune zabrane. Ističu da bi takva mjera ograničila dječja prava na informiranje, izražavanje i igru, a mogla bi ih gurnuti u još rizičnije okruženje. Umjesto proizvoljnih dobnih ograničenja, EU bi se, kažu, trebala usredotočiti na bolje korištenje postojećih alata i postupno jačanje zaštite.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
