Razgovarali smo s psihologinjom: ‘Mnogi misle da je mirovina samo čekanje idućeg rođendana’
Sindikat umirovljenika Hrvatske na proljeće je ponovno pokrenuo besplatno psihološko savjetovalište za starije osobe. Svakog utorka i četvrtka mogu potražiti podršku psihologinje Željke Babić, bilo uživo, bilo telefonski. Razgovarali smo s njom o problemima s kojima se umirovljenici najčešće suočavaju, zašto je važno druženje s vršnjacima i o tome kako je mirovina puno više od čekanja idućeg rođendana unučadi.
Psihologinja Željka Babić | Foto: Mirovina.hr
Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) u svibnju ove godine ponovno je pokrenuo psihološko savjetovalište. Umirovljenici, ali i oni koji će uskoro postati dio te skupine, mogu doći na besplatno savjetovalište svaki utorak i četvrtak od 10 do 12 sati u prostorima SUH-a na Trgu kralja Petra Krešimira IV. 2. Ako je nekome teško organizirati dolazak, može se nazvati i telefonski na 01/4614-204. Razgovarali smo s psihologinjom Željkom Babić koja tamo volontira posljednja četiri mjeseca o tome s kakvim problemima umirovljenici najviše dolaze.
‘Stariji ljudi često otvoreno i neposredno pričaju o sebi’
Dobar dio radnog vijeka Babić je radila u školama kao profesorica psihologije, ali i kao psihologinja. Iako neki kažu da su stariji ljudi u nekim aspektima poput djece, ona se ne slaže s tim. Objašnjava da djeca tek stječu fizičke i psihičke osobine, a kod starijih je nerijetko prisutno opadanje mentalnih i fizičkih sposobnosti. Ipak, ima jedna zanimljiva sličnost koju je istaknula. Naime, Babić kaže kako su starije osobe slične djeci po tome što su iskreni i neposredni.
– Stariji ljudi pokazuju tu jednu iskrenost, dobroćudnost, neposrednost. Kod njih nema kalkulacija. Često kad uđete u razgovor sa starijom osobom pričate neposredno, ne morate otkrivati neku zakulisnu igru. Osoba će uglavnom otvoreno pričati o svom životnom putu, o problemima. Možda će, dok pričamo, ukazati da je zagušljivo ili tako nešto, baš kao dijete u tom smislu neke iskrenosti. Neće biti neke paralelne komunikacije da morate otkrivati što je osoba htjela reći. Kada im se ne da, oni kažu ‘nemojte se ljutiti’, ili ‘vruće mi je, ne mislim više dolaziti kod vas’, ispričala je Babić.
‘Mnogi misle da je mirovina samo čekanje sljedećeg rođendana’
Babić nam priča kako je velikoj većini umirovljenika jako važna stabilnost obitelji i ako je nema, neki počnu u tome gubiti sebe. Nekada se radi o neslaganju s djecom, neki umirovljenici bi htjeli više vremena provoditi s unucima, a neki bi htjeli manje. Neki su nezadovoljni jer ne mogu priuštiti unucima sve što bi htjeli, zatim neki dolaze zbog smrti supružnika i osjećaja samoće koji prati takav gubitak. Nerijetko su posrijedi imovinsko-pravni odnosi koji završavaju na sudu, a najčešće se odvijaju unutar obitelji. Zatim su tu i zdravstveni problemi koji često prate umirovljenike. Pa tako neki dolaze po podršku nakon što su preboljeli tumor ili su pak proživjeli traumatično iskustvo u bolnici. Kaže nam da psihološko savjetovanje puno više traže žene. Od svih umirovljenika koji dolaze otkako je ona počela volontirati, 90 posto su žene.
– Mnogi stariji ljudi misle, nažalost, i zbog financija i zbog nekog mentaliteta, da je mirovina samo čekanje sljedećeg rođendana ili čekanje rođendana unuka. Oni na neki način spuštaju ljestvicu nekih životnih prioriteta, ispričala je psihologinja.
Važnost druženja s vršnjacima, ali i savjetovališta
SUH ima i pravno savjetovalište za sve pravne upite umirovljenika. Babić nam priča da ima slučajeva kada netko dođe po pravni savjet koji je najčešće vezan za nesuglasice oko imovinskih odnosa pa onda shvate da bi im također dobro došlo psihološko savjetovanje. Stariji ljudi specifična su skupina kojoj je potrebna prilagođena podrška, ističe Babić. Upravo zbog razlike u godinama ne iznenađuje što nekada ne mogu naići na razumijevanje od mlađih članova obitelji. Upravo zbog toga važno je da se umirovljenici druže sa svojim vršnjacima i učlanjuju se u razne umirovljeničke udruge. Takva organizacije su važne, ističe, jer starijima daju osjećaj obveze, priliku da se druže i podijele iskustva.
S druge strane, psihološko savjetovanje ima jednu profesionalnu ulogu, ističe Babić. Takvo savjetovanje nudi stručnu pomoć i pomaže razumjeti vlastite osjećaje i ojačati samopouzdanje. Psiholog može dati podršku u dilemama koje stariji često sami ne znaju procijeniti, primjerice je li normalno tugovati mjesecima nakon gubitka supružnika ili je li u redu osjećati se povrijeđeno jer ih djeca rijetko zovu. Kroz takve razgovore stariji dobivaju nove uvide u svakodnevne situacije, bilo da se radi o teškoćama u odnosima, osjećaju dosade ili potrebi za organizacijom slobodnog vremena.
– Stari ljudi dosta vjeruju svom odabiru i rutini. Znači ako oni smatraju da je za njih dovoljno biti samo oko svoje zgrade, onda u principu ne slušaju savjete da se mogu učlaniti u neku umirovljeničku organizaciju. Mislim da je dobro da im se ukaže opcija, možete vježbati u svom kvartu, možete se pridružiti nekoj umirovljeničkoj udruzi, možete dolaziti na savjetovanje osobno ili nazvati telefonski.
‘Ako se netko zatvori u četiri zida, dolazi do propadanja’
Psihologinja naglašava da samoća može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje starijih, čak i kada su fizički u dobroj kondiciji. Gubitak socijalnih kontakata često dovodi do osjećaja bespomoćnosti i bezvrijednosti, pa je važno poticati starije da ostanu aktivni kroz šetnje, druženja, sudjelovanje u udrugama ili jednostavne svakodnevne aktivnosti. Dodaje kako su fizička i mentalna aktivnost ključne i kao prevencija bolesti, jer čovjek prirodno teži kretanju i društvu. Starost je biološki proces koji se ne može izbjeći, ali se može oplemeniti održavanjem kognitivnih sposobnosti, njegovanjem interesa i pronalaženjem radosti u malim stvarima, a ne samo kroz brigu za obitelj, ističe Babić. Starijima se plivanje preporučuje jer pozitivno utječe na kardiovaskularni sustav i jačanje mišića. Više o tome razgovarali smo s kineziologinjom Jelenom Čvrljak, čitajte ovdje.
– Osoba može biti fizički izvrsne kondicije, ali ako gubi socijalne kontakte onda dolazi do mentalnog propadanja. Pogotovo ako osoba nije vična učiti i čitati. Vi ne možete saznati sve iz televizije, koliko god ona bila edukativan medij. Jer vi ako ste pokretni, a ne izlazite iz svoja četiri zida, pa i mlada osoba bi počela patiti. Iako neke bolesti zahtijevaju mirovanje i boravak u svom prostoru, ali nekako je priroda čovjeka da je aktivan i među drugim ljudima. Defintivno nije dobro da je osoba sama, poručila je Babić i preporučila svim starijima, ali i njihovim članovima obitelji, knjigu ‘Izgubljena umjetnost razmišljanja’ autora Neila Nedleyja.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
