Zašto na 15 Celzijevih stupnjeva na proljeće nosimo kratke rukave, a na istoj temperaturi u jesen jakne?

Jeste li možda primjetili kako na istim temperaturama u različitim vremenskim dobima drugačije percipiramo stupanj hladnoće? Primjerice, ususret proljeću, kada temperature redovito počnu probijati granicu od 10 Celzijevih stupnjeva počinjemo nositi lakšu odjeću. S druge strane, kada počne prvo jesensko zahlađenje, ista ta temperatura nas tjera da oblačimo kapute i jakne. Znanstvenici imaju odgovor!

Ljeto je ove godine potrajalo neuobičajeno dugo, ali svim lijepim stvarima dođe kraj. Prošloga vikenda temperature su se diljem Hrvatske kretale više od 20 Celzijevih stupnjeva, a već sljdećeg tjedna možemo očekivati veće zahlađenje te čak i snijeg.

Prvo zahlađenje u godini ljudi posebice žestoko osjete, ali problem nije samo u našim glavama: ljudskim tijelima treba vremena da se prilagode na hladnoću, piše nytimes.com.

Neki stručnjaci tvrde da je ta promijena psihološke prirodi, a drugi, poput doktora Johna Castellanija imaju drugačiju teoriju – on tvrdi da postoje dokazi kako se ljudska tijela tijekom vremena sve više prilagođavaju na hladnoću.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ljudi sami po sebi drugačije percipiraju temperaturu

Ne postoji konsenzus oko toga koja je sobna temperatura “najbolja”. Među nama ima ljudi koji preferiraju 20 Celzijevih stupnjeva, dok neki vole 24 Celzijeva stupnja.

Niz faktora objašnjava zašto. Fizički veći ljudi gube više tjelesne topline u hladnoći od manjih ljudi jer im je tjelesna temperatura raspoređena po većoj površini tijela. Deblji ljudi gube manje topline, jer mast u njihovom tkivu služi kao izolacija. Još jedna populacija, stariji ljudi, su u pravilu više osjetljivi na hladnoću od mlađih ljudi.

I ponašanje i psihologija igraju ulogu u tome: Ljudi (kao vrsta) su pravi majstori u izbjegavanju njihovog izlaganja niskim temperaturama. Od povijesti naše vrste zamotavamo se u krzna, okupljamo se oko vatre i krijemo se u nastambama koje su toplije od vanjskog vremena.

Kako tijelo reagira na pad temeprature?

Kada temperatura padne, senzori u našoj koži (termoreceptori) odmah šalju signale u dio mozga koji se zove hipotalamus. On, između ostalog, služi kao tjelesni termostat.

Hipotalamus tada naredi tijelu da poduzme dva ključna koraka kako bi se zaštitili od hladnoće.

1. Stezanje žila – Hipotalamus naredi krvnim žilama u našim rukama i nogama da se stegnu, što omogućuje veći protok tople krvi oko vitalnih organa.
2. Počinjemo se tresti od hladnoće – Kada se ljudi tresu od hladnoće, ti mikropokreti generiraju toplinu unutar samoga tijela.

“Čim koža osjeti pad temeprature, prva reakcija je ‘zaštititi unutrašnjojst”, kaže doktor Castellani.

Kako se tijelo prilagodi novoj temperaturi?

Novija istraživanja pokazuju da su neki ljudi ipak naučili bolje podnositi hladnoću. Ako su oni i njihovi pretci bili češće izloženi hladnoći, veća je vjerojatnost da će lakše podnositi i drhtanje od hladnoće i stezanje žila u ekstremitetima.

Domoroci iz Australije i Afrike imaju veći stupanj otpornosti na hladnoću jer u pustinjskim područjima temperature drastično padaju noću.

To ne mora biti slučaj samo okoliša. Ribari i ljudi koji čiste ribu često su izloženi ledenoj vodi i satima moraju raditi taj posao. Istraživači su primjetili da su njihove ruke otpornije kada ih se uroni u ledenu vodu od “običnih” ljudi, koji se brzo počnu smrzavati. Slično je i s mesarima i klaonicama koji rade u velikim ledenjačama.

“Tijekom čitave zime osjećamo hladnoću na našem licu. Tijelo se navikne, nakon nekog vremena se prestane toliko stezati i prilagodi se tako što postaje malo toplija. I onda kada dođu prvi dani proljeća, naša koža koja je već naučena na hladno vrijeme – reagira kao da je temperatura u rano proljeće drastično skočila, iako nije”, objašnjava doktor Castellani.