Vlasnici javnog zdravstva su građani koji se oštro protive njegovoj privatizaciji

Među tristo potpisnika otvorenog pisma ministru zdravstva Milanu Kujundžiću u vezi izmjene “zdravstvenog zakona” nalazi se i Sindikat umirovljenika. Naime, iz nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti jasno je kako je riječ o privatizaciji one primarne, pri čemu se pojavljuju opravdana strahovanja pacijenata oko njezine dostupnosti.

Dr. Dražen Gorjanski Snimak zaslona: Youtube/STV

Potpisnici otvorenog pisma ministru Kujundžiću, kojeg potpisuje dr. Dražen Gorjanski, traže odgovor na tri pitanja uz dana pojašnjenja:

“Poštovani gospodine Ministre! Slijedom otvorenog savjetovanja o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa potpunu i trajnu privatizaciju primarne zaštite, molimo Vas pojasnite hrvatskoj javnosti slje­deće:

Prelistajte katalog

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

1. Zbog čega se provodi potpuna privatizacija pri­marne zaštite?

Privatizacija se pokazala sporna i kod nas i u drugim zdravstvenim sustavima zbog sljedećeg:

a)             Iako se broj usluga povećavao, nije došlo ni do po­rasta zdravlja građana, ni smanjivanja lista čekanja kao ni smanjivanja zdravstvene potrošnje.

b)            Kontrola povećanog broja učinjenih usluga poka­zuje (u svim sustavima) kako je riječ samo o načinu uve­ćavanja prihoda ambulante. Drugim riječima, usluge se povećavaju ne s ciljem boljeg liječenja pacijenata, nego s ciljem veće zarade.

c)             Želja za povećanjem zarade prečesto navodi liječ­nike na lažiranje učinjenih usluga ili drugačije (skuplje) prikazivanje učinjenih usluga, no što je to bilo u stvar­nosti.

Posebno poteškoću predstavlja (u želji za što većom zaradom) mogućnost prevelike primjene ne­potrebnih i uvijek potencijalno opasnih zdravstvenih usluga.

2. Hoće li privatizirane ambulante raditi na načeli­ma konkurentnosti i slobodnog tržišta ili će i da­lje biti na državnim jaslama?

Prema Nacrtu Zakona, privatne ordinacije neće biti samostalni poduzetnici, te neće poslovati na načeli­ma slobodnog tržišta i konkurentnosti. Iako privatne, ambulante će i dalje biti na ugovoru s HZZO-om koji će im pokrivati plaće, sve troškove poslovanja i dodat­no plaćati za učinjene usluge (505.000 kuna godišnje za standardnu ambulantu). Pored stalnog i sigurnog ugovora s HZZO-om, privatna će ambulanta moći i zarađivati samostalnim poslovanjem.

Kako nazvati takvu privatizaciju kojoj je suština biti privatnik na državnim jaslama: lažna, podvaljena, uhljebistanska, hrvatska? Smatrate li takvu privatiza­ciju dobrom za hrvatsko zdravstvo? Smatrate li takvu privatizaciju pravednom prema bolničkim liječnicima koji i dalje ostaju javni djelatnici?

S obzirom da će vlasnici ambulante pravo na dje­latnost moći prenijeti (drugim riječima prodati odno­sno ostaviti u nasljedstvo svojoj djeci) jasno je da tako potpuno zatvaramo primarnu zaštitu za mlade liječ­nike, legaliziramo nepotizam i stvaramo plemstvo obiteljske medicine. Smatrate li stvaranje plemstva u javnom zdravstvu primjerenim činom?

3 Slažu li se i vlasnici primarne zaštite (hrvatski građani) s pretvaranjem javnog zdravstva u isključivo privatnu djelatnost?

Prije potpune privatizacije primarne zaštite trebalo bi o tome pitati i vlasnike tj. hrvatske građane. Jer, upravo su hrvatski građani (a ne neka politička stranka ili Vlada) vlasnici javnog zdravstva. Slažu li se i vlasnici s planiranim poklanjanjem svoga zdravstva (budućim) „privatnicima”? Miješanje privatnog i javnog zdravstva ne nailazi na odo­bravanje hrvatskih građana.

U anketi provedenoj u časopisu Lider, 99,1% građana (5.123 glasova) u odnosu na 0,9% (49 glasova) izjasnilo se protiv miješanja javnih i privatnih praksi. S obzirom na navedeno, ne smatrate li nužnim pitati građane o najav­ljenoj privatizaciji? Ne smatrate li da bi građani na refe­rendumu trebali odlučiti o sudbini svoga zdravstva?

“Poštovani gospodine Ministre, nadamo se da ćemo suradnjom svih zainteresiranih iznaći bolje modele ra­zvoja javnog zdravstva i odagnati sumnje o podvaljenoj privatizaciji primarne zaštite. Pri tome i oni željni privati­zacije neće biti zakinuti – oni uvijek mogu osnovati privat­nu ambulantu ili polikliniku, odvojiti se od HZZO-a i zaplivati poduzetničkim vodama” – zaključno piše u otvorenom pismu.