Utjeha iz frižidera: Ovih pet raspoloženja utječe na to da jedemo i kad nismo gladni

Emocionalno jedenje često dovodi do debljine. Naime, mnogi jedu kako bi zadovoljili emocionalne potrebe. Liječnik Ivo Belan objašnjava da na pretjerano jedenje najviše utječu ljutnja, zabrinutost, dosada, depresija pa čak i sreća. Ipak, postoje načini da kontroliramo naše emocije, a samim time i prehranu.

Jeste li čuli za emocionalno jedenje? Mnogi od nas koriste hranu kako bi zadovoljili neke emocionalne i fizičke potrebe. Ono kako se osjećamo često diktira koliko i što jedemo. Stručnjaci kažu da je čak 50 posto konzumiranja hrane emotivno potaknuto, što dovodi do debljine, jer nam nije fiziološki potrebno. Ipak, moguće je steći kontrolu nad emocijama, navikama hranjenja i širinom svog struka, kaže za SUH-ov Glas umirovljenika liječnik Ivo Belan.

Postoji osam prehrambenih preporuka koje su izdvojili stručnjaci iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, o čemu smo pisali ovdje. Doktor Belan analizira pet raspoloženja koja nas potiču na jedenje, a samim time i debljanje.

Ljutnja

– Ljutnja je jedan od osjećaja koji vjerojatno najviše deblja, jer vrlo često bude povod da čovjek prekomjerno počne jesti. Na primjer, ako ste ljuti, ali osjećate da ste vi krivi, često ćete posegnuti za hranom kako bi na neki način možda postigli neku vrstu kompenzacije, zadovoljštine. Ako je vaš bijes usmjeren na vas samog, možda ćete se predati pretjeranim količinama hrane s ciljem da sebe kaznite i slično. Nažalost, takvo uzimanje hrane postaje neka vrsta izlike, mehanizma za svladavanje iskrsle situacije. Stručnjaci preporučuju da se u takvoj situaciji čovjek pokuša suočiti s glavnim, pravim uzrokom, smatra doktor Belan.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Zabrinutost

Stalna briga o onome što bi se moglo dogoditi, može potaknuti na prekomjerno uzimanje hrane. Prepuštati se hrani bogatoj ugljikohidratima, kao što su slatkiši, torte i slično znači povećavati razine hormona serotonina u mozgu, a on ima umirujući učinak i osoba se može bolje osjećati.

– Ako pripadate takvoj vrsti osobe, psiholozi preporučuju da proanalizirate svoje ponašanje, u kojem ćete vjerojatno pronaći uzrok svoje zabrinutosti. Kad dobijete nagon za jelom, zapitajte se jeste li zaista gladni? Ako niste, zašto jedete? Odvojite dovoljno vremena da si zamislite kako bi se osjećali bez utjehe koju pruža hamburger i to vam može pomoći da obuzdate nagon za jelom. Razumljivo, ako je zabrinutost poprimila velike razmjere, osoba će trebati potražiti profesionalnu pomoć. Tjelovježba kroz najmanje pola sata dnevno, relaksacije prije odlaska u krevet, lagana muzika, knjiga koja uspavljuje i dobar, dovoljno dug noćni san, mogu biti od velike pomoći, savjetuje doktor Belan.

Dosada

U situacijama teške dosade, mnogi ljudi krenu prema hladnjaku, iz čiste želje za užitkom i zabavom. Dosada je jedan od najčešćih izgovora kojeg čovjek iznese za svoje prekomjerno konzumiranje hrane. Pronađite za sebe neke aktivnosti, hobije u kojima ćete uživati i koje ćete obavljati redovno i na taj način odmaknuti svoj pogled s hrane, kao neka rješenja nudi Ivo Belan.

Depresija

– S ciljem da utvrdite jedete li previše zbog istinske depresije, postavite sebi sljedeća pitanja; osjećate li da je vaše jedenje izmaklo kontroli? Bojite li se da se nećete moći zaustaviti s jelom kad to budete željeli? Da li trošite previše vremena razmišljajući o jelu? Ako su vaši odgovori na sva pitanja potvrdni, možda patite od kliničke depresije. Porazgovarajte sa svojim liječnikom. Ako ste negativno odgovorili barem na jedno pitanje, možda ste samo malo potišteni. Malodušni, potišteni ljudi često pokušavaju unijeti zadovoljstvo i užitak u svoje živote uz pomoć hrane. Nažalost, problem je u tome da oni, nakon jela, kada ih obuzme osjećaj krivnje, često završe s još većom potištenošću. Redovna športsko-rekreativna aktivnost sasvim sigurno i ovdje će pomoći da se obranite od potištenosti, poručuje liječnik.

Rizik od razvoja depresije veći je kako starimo, a jedan od mogućih simptoma je kronični umor. Stopa depresije kod ljudi starijih od 60 godina kreće se nešto ispod 6 posto, što je niže od stope u populaciji u cjelini. Međutim, kod osoba od 85 i više godina stopa depresije penje se na ogromnih 27 posto, o čemu smo pisali ovdje.

Sreća

Psiholozi kažu da čak i dobra doza sreće, veselja, može uzrokovati da jedete više nego je normalno. Slobodno si dopustite malo pretjerivanja na svom rođendanu, ali zato malo smanjite dan prije ili poslije, kako bi kompenzirali.

– Lagane, umirujuće melodije su efikasni ‘prigušivači’ apetita, dok je rock glazba stimulans za apetit. Prema tome poslušajte klasičnu glazbu za vrijeme večere ili za vrijeme onih vaših najslabijih trenutaka, kada znate da vas hrana najviše mami. Dopustite glazbi, a ne čokoladnom sladoledu sa šlagom da umiri vašu prenadraženu psihu, zaključuje dr. Ivo Belan.