Depresija kod osoba treće životne dobi: 'Psihološko raspoloženje i pamćenje su povezani'

Nakon istraživanja koje je trajalo od 2002. do 2019. godine, znanstvenici su ustanovili kako depresija može pridonijeti gubitku pamćenja, ali i obratno. Inače, ovo je istraživanje provedeno na 8.200 Britanaca čija je prosječna dob bila 64 godine. Britanski i američki znanstvenici su ustanovili kako je brža promjena u pamćenju recipročno povezana s bržom promjenom simptoma depresije tijekom vremena.

Nakon što su pratili 8.200 Britanaca kroz gotovo 20 godina dug period, znanstvenici su ustanovili kako depresija može pridonijeti gubitku pamćenja i obratno. U sklopu navedenog istraživanja Američkog medicinskog udruženja, zaključeno je kako je ‘linearna promjena u simptomima depresije pridonijela ubrzanom gubitku pamćenja’.

Inače, podaci su utemeljeni na istraživanju čiji su ispitanici bili stariji od 50 godina, odnosno prosječna dob ispitanika je bila 64 godine.

‘Psihološko raspoloženje i pamćenje intrinzično su povezani’

Istraživački tim su činili vodeći stručnjaci Londonskog sveučilišnog koledža, Medicinskog centra Sveučilišta Rochester i Medicinskog fakulteta Sussexa.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Psihološko raspoloženje i pamćenje intrinzično su povezani, istaknuli su stručnjaci koji su proveli istraživanje.

Ne smije se zanemariti i rezultati nekadašnjih istraživanja koja su ukazala na to da je kognitivna disfunkcija povezana s depresijom, ali, prema njihovim riječima, ‘smjer te veze’ je i dalje nejasan, piše magazin.hrt.hr.

Depresija u starijoj dobi se može teže prepoznati, ali postoje znakovi koji na nju ukazuju. Tako osoba može imati česte promjene raspoloženja, smanjenu životnu energiju, pesimističan pogled na budućnost, a može se javiti i nisko samopouzdanje. Više o ovoj bolesti kod starijih osoba nam je ovdje ispričala Adrijana Al-Nidawi iz centra za psihološko savjetovanje.

Sudionici su testirani svake dvije godine od 2002. do 2019.

Kako bi stekli što preciznije podatke, znanstvenici su u razdoblju od 2002. do 2019. godine, svake dvije godine testirali sudionike pomoću testova pamćenja i verbalne fluentnosti, nakon čega bi uslijedila procjena simptoma depresije Centra za epidemiološke studije.

Podsjećamo kako smo već pisali o jednom istraživanju objavljenom u medicinskom časopisu Neurology. Prema rezultatima tog istraživanja, kod ispitanika sa simptomima depresije su uočene strukturalne razlike u mozgu, za razliku od osoba koje ne boluju od depresije. Riječ je o smanjenom volumenu mozga i čak 55 posto većom šansom od malih vaskularnih lezija u mozgu. Više o tome možete pročitati ovdje.