Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026

Nutricionistica Margita Zlatić Crnković o slatkoj hrani | Foto: Privatna arhiva/Pexels/Canva
Slatkiši i kolači zauzimaju posebno mjesto u prehrambenim navikama starijih osoba. Nerijetko su izvor utjehe, nostalgije ili nagrade. No, koliko god ta potreba bila emocionalno razumljiva, prekomjerna konzumacija slatke hrane u trećoj životnoj dobi može imati ozbiljne zdravstvene posljedice, kako je za Mirovina.hr rekla magistra nutricionizma Margita Zlatić Crnković.
Starija populacija često je osjetljivija na metaboličke promjene, što uključuje i smanjenu toleranciju na glukozu te povećani rizik od dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka i dislipidemije, poremećaja masnoća u krvi. Redovita konzumacija industrijski proizvedenih kolača i slatkiša, bogatih rafiniranim šećerima i zasićenim mastima, izravno povećava taj rizik.
Osim metaboličkih bolesti, slatkiši negativno utječu i na oralno zdravlje, koje je u starijoj dobi često već narušeno. Gubitak zubi i suhoća usta, koji su posljedica lijekova, dodatno pogoršavaju situaciju. Slatko također može izazvati oscilacije u razini energije i raspoloženju, što je problematično za osobe koje žive same ili pate od depresije.
– Zdrave alternative postoje i mogu zadovoljiti želju za slatkim bez negativnih posljedica. Preporučila bih svježe i sušeno voće koje ima prirodno sladak okus, te je bogato prehrambenim vlaknima i antioksidansima. Zatim, tamna čokolada s najmanje 70 posto kakaa, ali u malim količinama, zbog flavonoida korisnih za kardiovaskularno zdravlje. To mogu biti i neki domaći deserti sa zamjenama za šećer, poput eritritola, stevije ili voćnih pirea. Također, orašasti plodovi s medom koji su energetski bogati, ali s umjerenim glikemijskim učinkom. Ključno je, dakako, sve konzumirati u umjerenim količinama, objasnila je nutricionistica. Nedavno smo pisali o zdravom jaffa kolaču čiji je jedan od glavnih sastojaka upravo tamna čokolada sa 70 posto kakaa.
Postoji razlika u želji za slatkim kod starijih i mlađih osoba. Iako su djeca i mlađi skloni slatkom zbog razvoja i visoke energetske potrošnje, kod starijih je ta želja često psihološke ili neurološke prirode. Smanjeno osjetilo okusa i mirisa, koje dolazi s godinama, često rezultira pojačanom potragom za intenzivnim okusima, uključujući slatko, pojasnila je.
– Neke namirnice mogu smanjiti želju za slatkim. Primjerice, namirnice bogate proteinima, kao što su jogurt, jaja, mahunarke. Želju mogu smanjiti i namirnice bogate prehrambenim vlaknima; povrće, integralne žitarice, mogu stabilizirati razinu šećera u krvi i smanjiti nagle napade želje za slatkim. Također, dovoljan unos vode i redoviti obroci sprječavaju ’emocionalnu’ glad, kazala je.
Žudnja za slatkim povezana je s pojedinim bolestima. Pojačana želja može biti simptom dijabetesa, depresije, demencije, posebno Alzheimerove bolesti pa čak i disbalansa hormona štitnjače ili nadbubrežne žlijezde. U nekim slučajevima, nagle promjene u prehrambenim navikama mogu signalizirati i početak kognitivnog pada.
– Prekomjerni unos šećera povezan je s brojnim kroničnim bolestima, uključujući dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, masnu jetru, pretilost, osteoporozu zbog povećanog izlučivanja kalcija, neke oblike karcinoma, posebno debelog crijeva i gušterače te neurodegenerativne bolesti zbog neuroinflamatornog učinka šećera. Dakle, slatko nije zabranjeno, ali mora biti pažljivo dozirano i mudro birano. Starije osobe trebaju prehranu koja podržava vitalnost, a ne samo zadovoljava okusne pupoljke. Zato, umjesto da se oslonimo na brza rješenja, vrijedi uložiti trud u osviješten izbor i prilagodbu navika za zdraviju i dužu starost, zaključila je nutricionistica. Nutricionistica nam je ranije rekla kako je slani doručak bolji za starije, o čemu smo pisali ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 15 d 24.06.2026
Simptomi toplinskog udara kod starijih: Mogu biti manje izraženi, a evo koji su najčešći
Simptomi toplinskog udara su povišena tjelesna temperatura, suha koža i slabost. Dolazi i do ubrzanog disanja i rada srca, mučnine ili zbunjenosti.
17:03 8 d 30.06.2026
Gluhoslijepi pacijenti bez nužnih informacija o zdravlju: Liječnici im ne znaju pristupiti
Gluhoslijepe osobe teško dobivaju jasne informacije potrebne za odluke o zdravlju. Zdravstveni sustav zanemaruje njihove komunikacijske potrebe.
16:11 15 d 23.06.2026
Oštećenje sluha kod umirovljenika: 'Nakon 75. godine kod svake druge osobe'
Oštećeni sluh nakon 75. godine javlja se kod svake druge osobe. Staračka nagluhost češća je kod muškaraca. Povezuje se s rizikom od demencije.
10:06 17 d 22.06.2026
Istraživanje o potencijalnoj terapiji za demenciju: Lijekovi za rak poništavaju oštećenja
Istraživanje je otkrilo da dva lijeka za rak poništavaju oštećenja od Alzheimera. Računalni pristup je doveo do potencijalne kombinirane terapije.
09:43 18 d 21.06.2026
Dan moždanog udara: Neki od simptoma su nejasan govor, utrnulost i gubitak vida
Hrvatski dan moždanog udara obilježava se danas. Najčešći simptomi nastaju iznenada, a to su nejasan govor, oduzetost strane lica i slabost ruke.
09:43 18 d 21.06.2026
Prestanak pušenja smanjuje rizik od demencije: Neke bolesti taj učinak mogu poništiti
Istraživanje je pokazalo kako je prestanak pušenja u kasnijoj dobi povezan s manjim rizikom od razvoja demencije. Druge bolesti to mogu poništiti.
09:06 25 d 14.06.2026
Preživljavanje od raka je u porastu: Život i nakon dijagnoze može biti kvalitetan
Prve nedjelje u lipnju obilježava se Nacionalni dan preživjelih od raka. Skoro 40 posto preživjelih živi 10 i više godina nakon dijagnoze.
08:14 32 d 07.06.2026