Razgovarali smo sa stručnjacima: Zašto su stariji u većem riziku od samoubojstva i kako im pomoći

Prošle godine u Hrvatskoj je život sebi oduzelo 542 ljudi, a čak 27 posto njih bilo je starije od 65 godina. Iako se ukupan broj samoubojstava posljednjih godina smanjuje, starije osobe i dalje ostaju najrizičnija skupina. Kod starijih je osoba teško prepoznati namjeru samoubojstva jer ne pokazuju tipične znakove kao mlade osobe, a češće izvrše tu namjeru nego mladi. O razlozima, skrivenim simptomima i načinima podrške razgovarali smo s psihologinjom Jasminkom Despot Lučanin i psihijatricom Paolom Presečki.

Prošle godine u Hrvatskoj su samoubojstvo počinile 542 osobe, a od toga su 27 posto činile osobe starije od 65 godina, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Iako se taj broj s godinama smanjuje, stariji su i dalje najrizičnija skupina. O toj smo temi razgovarali s psihologinjom Jasminkom Despot Lučanin čiji je glavno područje interesa psihologija starosti i sa psihijatricom Paolom Presečki koja radi na odjelu psihogerijatrije u Klinici za psihijatriju Vrapče.

Promjene nakon 65 godina

Nakon 65 godine obično se događaju značajne promjene u životima osoba. Neke od promjena su odlazak u mirovinu, zdravstvene poteškoće, kronične nezarazne bolesti, ograničena pokretljivost, kronična bol, gubitak supružnika ili prijatelja ili člana obitelji ili kućnog ljubimca, kronična bol, mentalni poremećaji, lakša dostupnost lijekova, dostupnost oružja. Psihijatrica Presečki ističe da navedene promjene dovode i do potrebe za prilagođavanjem novim životnim okolnostima što nije uvijek lako. Biti u braku ili živjeti s partnerom može imati pozitivan učinak na zadovoljstvo životom, a povezano je i s manje simptoma depresije u starijoj dobi, više o tome pisali smo ovdje.

– Osjećaj ovisnosti o drugima često nosi anksiozno depresivne simptome, osjećaj manje vrijednosti, beskorisnosti uz nesanicu i gubitak apetita, što često ostaje neprepoznato ili se pripisuje starenju pa se ni ne liječi, a ponekad se osobe osjećaju stigmatizirano i ne žele pomoć, kao što ne žele biti na ‘teret’ drugima. Takve stvari mogu povećati rizik od samoubojstva, kazala je psihijatrica Presečki.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Tko je u najvećem riziku?

Depresija je jedan od najčešćih problema psihičkog zdravlja u starosti, a povezuje se s nizom zdravstvenih rizika, rekla nam je psihologinja Despot Lučanin. Najteža posljedica depresije je samoubojstvo, čin koji je najzastupljeniji u starijoj dobi u odnosu na mlađe dobne skupine te učestaliji među muškarcima u odnosu na žene. Psihologinja Despot Lučanin navela je okolnosti koje povećavaju rizik od samoubojstva kod starijih osoba.

– Oni koji žive sami, oboljeli od teških tjelesnih bolesti i neizlječivih bolesti, koji trpe bol, koji tuguju zbog smrti bliske osobe, koji su usamljeni i socijalno izolirani, koji strahuju od hospitalizacije, smještaja u dom, smrti uz patnju i slično. Sve navedene okolnosti mogu pogodovati razvoju depresije, koja može potaknuti osobu na samoubojstvo. Alkoholizam i druge ovisnosti također mogu doprinijeti namjeri samoubojstva. Konačni povod samoubojstva najčešće jest osjećaj potpune bespomoćnosti, gubitak nade da će se išta promijeniti na bolje te nemogućnost suočavanja s nepodnošljivom situacijom, rekla je psihologinja Despot Lučanin.

‘Često se susreće osjećaj zapostavljenosti’

Osim psiholoških teškoća poput depresije, tjeskobe, osjećaja manje vrijednosti, žalovanje za gubicima voljenih i slično, postoje i socijalne teškoće s kojima se stariji suočavaju. Psihijatrica Presečki kaže da se socijalne teškoće  nadograđuju na psihološke, a obuhvaćaju usamljenost, izolaciju od društvene sredine, osjećaj da nemaju razumijevanje i pomoć od djece ili okoline, nesuglasice u obitelji, financijske poteškoće u zadovoljavanju egzistencijalnih i zdravstvenih potreba, smještaj u dom umirovljenika, stigmatizacija u traženju pomoći za psihičke poteškoće. Samoća može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje starijih, čak i kada su fizički u dobroj kondiciji, više o tome pisali smo ovdje.

– Često se susreće osjećaj zapostavljenosti, usamljenosti, nemoći da samostalno udovolje svojim životnim potrebama od brige za higijenu i prehranu do nabavke lijekova, osjećaj gubitka kontrole nas svojim životom. Starije osobe često navode strah od siromaštva, gubitka društvene uloge, identiteta i statusa. Smještaj u dom mogu doživjeti kao ‘kraj’ ili ‘način da ih se obitelj riješi’. Razumijevanje psiholoških i socijalnih poteškoća koje povećavaju rizik od suicida u starijoj populaciji osnova je prevencije suicida u toj populaciji. Ako se takvim osobama pomogne na vrijeme adekvatnom intervencijom koja podrazumijeva empatiju, osnaživanje i podržavanje osobe te ublažavanje patnje u emocionalnom, tjelesnom i duševnom smislu i rizik za pokušaj samoubojstva se smanjuje, ističe psihijatrica Presečki.

Teže prepoznati namjeru samoubojstva kod starijih

Kod starijih je osoba teško prepoznati namjeru samoubojstva jer ne pokazuju tipične znakove kao mlade osobe, a češće izvrše tu namjeru nego mladi, kazala nam je psihologinja Despot Lučanin. No, postoje promjene u ponašanju i raspoloženju koje mogu biti sumnjive poput gubitak zanimanja za aktivnosti, povlačenje iz kontakta s drugima, promjene u apetitu i spavanje, prestanak uzimanja lijekova, sređivanje dokumenata i poklanjanje stvari. Još jedan znak za uzbunu je kada starije osobe počnu govoriti o beznađu, da su teret drugima, da ne vidi smisao ni svrhu života i da bi bilo bolje da umre.

– Ako uočimo ovakve ili slične izjave praćene navedenim promjenama ponašanja, preporučuje se čim prije potražiti pomoć stručnjaka, najbolje liječnika obiteljske medicine, psihijatra, ili psihologa, jer je pravovremenom stručnom intervencijom moguće djelovati preventivno odnosno spriječiti pokušaj samoubojstva, rekla je Despot Lučanin.

Psihijatrica Presečki ističe da nakon razdoblja depresije osobe mogu postati iznenada smirene što može upućivati na to da su donijeli odluku o suicidu. Poboljšanje psihičkog stanja nakon razdoblja depresije također može biti indikativno za rizik od suicida.

Kako pomoći starijim osobama sa suicidalnim mislima?

Sa starijim osobama je potrebno razgovarati, slušati s empatijom i otvoreno pitati o osjećajima i mislima jer to osobi daje osjećaj da nije sama, poručuje psihijatrica Presečki. Ako već postoji sumnja da bi si osoba mogla nešto učiniti, treba ukloniti sredstva kojima bi se mogla samoozlijediti, uključiti svu moguću podršku i pomoć te joj pokazati da nije na teret i da je važna. Također, ako postoji opasnost da bi misli prešle u djela ne treba osobu ostavljati samu i treba pozvati hitnu pomoć.

– Preventivno treba jačati povezanost osobe s članovima obitelji, susjedima, uključivati je u društvene grupe poput udruga umirovljenika, uključivati je u aktivnosti koje su svrsishodne i kojima će osoba imati osjećaj da pridonosi sebi i drugima, kao što je poticanje brige o stambenom prostoru, vrtu, nekom hobiju, a u skladu s mogućnostima osobe, pravovremeno liječiti depresiju i kroničnu bol, educirati obitelj da prepozna znakove suicidalnosti, osvijestiti osobi da nije sramota tražiti pomoć i podršku od stručnjaka i obitelji, pružiti im duhovnu i vjersku potporu, savjetuje psihijatrica Presečki.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.