Velika zdravstvena promjena: Podiže se dobna granica za bolovanje sa 65 na 70 godina

Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024. godine kao jedan od prioriteta i ciljeva utvrđen je održiv zdravstveni sustav. Ministarstvo zdravstva je u izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje su upućene na javnu raspravu, predložilo nekoliko promjena, od kojih je najvažnija ona da se dobna granica osiguranika koji imaju pravo na naknadu za bolovanje na teret sredstava HZZO-a, odnosno državnog proračuna, poveća sa 65 na 70 godina uz uvjet od najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Osim toga, uvedene su još neke novosti kako bi se, prema Ministarstvu zdravstva, pridonijelo održivosti zdravstvenog sustava. No, tek će se njihovom provedbom pokazati radi li se o stvarnom poboljšanju ili samo o prividu. One se odnose na rad domova zdravlja, sanitetskog prijevoza i na liste lijekova, kao i na liste čekanja.

Najvažnija promjena

Prijedlogom izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju povećava se dobna granica osiguranika za ostvarivanje prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, odnosno bolovanja, na teret sredstava Zavoda, odnosno državnog proračuna sa 65 na 70 godina uz uvjet navršenih 15 godina mirovinskog staža na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada. Do sada je situacija bila nešto drugačija, odnosno država je poticala rad starijih od 65 godina, ali umjesto olakšica, zakidala ih je u odnosu na mlađe zaposlenike. Trenutno bolovanje starijih radnika ide na teret poslodavca, a ne države. Više o tome smo pisali ovdje. Također, preciznije će biti uređen nadzor nad korištenjem bolovanja. Kada se u postupku provedbe kontrole utvrdi da ne postoje medicinske indikacije za daljnje korištenje privremene nesposobnosti može se prekinuti privremena nesposobnost za rad osiguranika.

Novosti u domovima zdravlja

Jedan od ciljeva je i jačanje uloge doma zdravlja u jedinicama područne (regionalne) samouprave i organizacije zdravstvene zaštite prema potrebama stanovništva. Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, predškolske djece, medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti, dok može obavljati zdravstvenu njegu i fizikalnu terapiju u kući, navodi se u nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti. Dom zdravlja obvezan je osigurati potreban broj ordinacija za obavljanje svake navedene djelatnosti sukladno odluci osnivača, odnosno jedinice lokalne ili regionalne samouprave, odnosno države.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ovo se želi postići zbog poražavajuće statistike, prema kojoj više od 60 posto Hrvata ne može za 15 minuta stići do bolničke skrbi. Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, Dražen Jurković za Jutarnji list je rekao kako je nužno ukidanje odjela i službi u bolnicama tamo gdje ih je previše, ali i kako su potrebni snažniji domovi zdravlja koji će povećati dostupnost zdravstvene zaštite građanima. Ovime bi se mogla preventirati velika smrtnost, jer, prema najnovijim podacima, u Hrvatskoj na 100.000 stanovnika umire 1.287 građana godišnje.

Dom zdravlja bi prema dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti mogao organizirati, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, radne jedinice za obavljanje pojedinih specijalističkih djelatnosti. Također, dom zdravlja osigurao bi koordinatora palijativne skrbi koji povezuje i koordinira radom mobilnog palijativnog tima i svih drugih dionika palijativne skrbi u jedinicam područne (regionalne) samouprave, što se odnosi na bolničke zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, udruge, posudionice pomagala i volontere. Važno je napomenuti kako bi se ovim Zakonom mijenjale odredbe o osnivanju opće bolnice, na način da opću bolnicu osniva isključivo Republika Hrvatska.

Promjene vezane uz sanitetski prijevoz

Zakonskim izmjenama vodila bi se briga i o uvođenju preventivnih zdravstvenih pregleda. Organizirat će se i Mreža hitne medicine i sanitetskog prijevoza te će se pravilnikom urediti njihova organizacija. Sanitetski prijevoz može obavljati i poslove druge zdravstvene ustanove. Prema važećem Zakonu, sanitetski prijevoz se obavlja na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u sklopu doma zdravlja, dok dosadašnja mreža hitne medicine, prema predloženim izmjenama sada uključuje i sanitetski prijevoz. Pripajanje djelatnosti sanitetskog prijevoza iz domova zdravlja u zavode za hitnu medicinu neće imati financijskog učinka i status radnika se ne mijenja, već se mijenja samo poslodavac, prostor ostaje isti, a racionalizira se korištenje vozila i opreme.

Smanjivanje liste čekanja

Uređuje se iznimka u vezi ugovaranja provođenja zdravstvenih usluga na način da Zavod može, na zahtjev Ministarstva zdravstva, ako se na temelju praćenja listi čekanja utvrdi značajno produljenje čekanja na određene zdravstvene usluge iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, raspisati natječaj u skladu s općim aktom Zavoda i ugovoriti provođenje tih zdravstvenih usluga s pojedinim zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima. Navedena odredba ima za cilj provesti mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koje se odnose na smanjivanje lista čekanja, navodi se u nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Predlaže se i uvođenje liste lijekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda te dentalnih pomagala Zavoda bez naznake osnovna, dopunska ili dodatna. Sve prijedloge izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju možete vidjeti ovdje, a možete se i uključiti u raspravu, odnosno komentirati pojedinačne izmjene.