Stariji više žude za slatkim i slanim okusima. Zašto i kako to spriječiti?

Jasmina Grgurić
7. prosinca 2019.
Zdravlje
A- A+

Možda ste primijetili da vam se kako starite više jedu izrazito slatki i slani okusi. Želja za slanim i slatkim kod umirovljenika je sve veća, a odgovor na pitanje zašto valja potražiti u znanosti, odnosno onomu što se događa u našim ustima.

Foto: Pixabay

Na našem jeziku nalazi se na tisuće okusnih pupoljaka zaduženih za raspoznavanje slatkih, slanih, gorkih i kiselih okusa. Kako starimo, okusnih je pupoljaka sve manje te postaju sve manje osjetljivi. Njihov broj se kreće između 10.000 i 15.000, ali kada prijeđemo 70. već smo ih većinu izgubili. Hrana nam postaje sve bljutavija, a na okus mogu utjecati i određene “staračke” bolesti kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest.

Uz to, smanjuje se i količina sline, skloniji smo piti sve manje vode, pa se javlja sindrom suhih usta što samo pogoršava problem s okusima. Ono što se događa u našim ustima, događa se i u našem nosu nakon 70. što znači da nam i njuh postaje sve slabiji.

Slabiji osjećaj i za okuse i za mirise u nama budi čežnju za njihovim pojačanjem, odnosno slanim i slatkim.

Želja za slatkim

Slatki okusi prvi su koje smo probali čim smo došli na svijet. Slatkoću nosi i majčino mlijeko i zamjenska formula, a isti se okus proteže dalje u djetinjstvu kroz slatkiše s kojima su nas nagrađivali kada bismo učinili nešto dobro.

Prehrana za seniore: Savjeti uz koje ćete jesti zdravije, a tijelo će vam biti zahvalno!

Pojačana želja za slatkim kod umirovljenika može se javiti pogotovo ako ne konzumiraju dovoljno ugljikohidrata zaduženih za energiju. Želja za slatkim pojačava se i ako preskačemo obroke pa čak i užine koje treba uzeti i ako nismo gladni. Kada je riječ o ugljikohidratima, valja birati cjelovite žitarice. Zanemariti ne treba ni bjelančevine kojih ima puno ne samo u mesu i masnoćama, nego i u povrću.

Zanimljiv je podatak da su mnogi njegovatelji izjavili da bi stariju osobu koja je izgubila želju za jelom udobrovoljili da pojede samo ako bi malo zasladili obrok. No, slatkoća ne dolazi samo iz običnih šećera. Znanstvenici tako kao zamjenu za slatkiše preporučuju voće u jogurtu, rižu s medom, sušeno voće, jabuke s cimetom, voće sa svježim sirom, mrkvu…

U takvim zalogajima uživati mogu i osobe s dijabetesom. Ako se starija osoba baš nikako ne može suzdržati da posegne za zdjelom bombona onda treba taj moment, savjetuju stručnjaci, zamijeniti nekim drugim aktivnostima tako da ode malo prošetati, nazove prijatelja, sluša muziku, napravi kupku za tijelo ili samo noge… Možda zvuči bez veze, ali nipošto nije, jer znanost i ovdje nudi objašnjenje. Naime, jedenje slatkog kao i ostale navedene aktivnosti od kojih se osjećamo dobro potiču stvaranje endorfina, jednog od hormona sreće koji suzbija bol i djeluje poput opijata.

Želja za slanim

Sol je apsolutno neophodna našem organizmu, ali većina ljudi pretjeruje u količinama. Većina starijih osoba češće poseže za “solenkom” kako bi si dodatno posolila obrok, a često već u startu kuha preslano. Ova navika mogla je nastati još u djetinjstvu, no i znanost potvrđuje da će zbog gubitka okusa starija osoba ipak to činiti više nego mlađa. Solenka i industrijski prerađena hrana naši su najveći neprijatelji u borbi protiv previše soli.

Stariji, za vaše zdravlje nije bitno samo što i koliko jedete, nego i kada!

Želja za slanim može se pojaviti samo povremeno kada su nam usta dehidrirana nakon konzumacije slatke hrane, ali može biti i trajni simptom određenih poremećaja u našem organizmu. No, pretjeran unos soli nedvojbeno vodi do ozbiljnih zdravstvenih problema. Dalje od visokog krvnog tlaka kao glavnog krivca brojnih bolesti ne treba ići.

Zdraviji život u starosti svakako ćemo si osigurati tako da postepeno smanjimo dosoljavanje hrane i konzumaciju prerađenih slanih proizvoda.

Kako bismo smanjili prevelik unos soli u naš stariji organizam, stručnjaci preporučuju jesti više voća i povrća, pogotovo onog zelenog lisnatog. Također, trebamo birati hranu bogatu kalijem. Trik je i da umjesto soli stavimo papra, začina i bilja s kojima ćemo nadomjestiti okus. Odličan izbor su i neslane kokice i kikiriki. Kada kuhamo, bolje nam je započeti od baze bez dodavanja slanih industrijskih proizvoda u naš lonac. Ako to ne možemo izbjeći, onda trebamo tražiti one s manje od 5 posto soli.

Sol ne smijemo potpuno izbjegavati jer je korisna za naš organizam pa se tako preporuča dnevna doza od pola čajne žličice.