Stariji, za vaše zdravlje nije bitno samo što i koliko jedete, nego i kada!

Jasmina Grgurić
29. rujna 2018.
Zdravlje
A- A+

Manji unos hrane poboljšava naše zdravlje. Ono što je znanost potvrdila već prije nekoliko desetljeća, znamo svi. Od manjih porcija do brojanja kalorija, razne nutricionističke preporuke i dijete usmjerene su na ograničavanje dnevnog unosa hrane. Međutim, najnovija istraživanja kažu da, kada je riječ o zdravoj prehrani i zdravom starenju, nije stvar samo u tome što i koliko jedemo, nego i – kada.

Za zdravlje u starosti bitno je što i koliko, ali i kada jedemo Foto: Pixabay

Studija provedena na miševima, od kojih kroz pokuse puno učimo o ljudskoj biologiji, prva je dala dokaze o učinku vremena u kojem jedemo. Prva skupina miševa imala je uvijek dostupnu hranu i grickala je tijekom svih 24 sata. Druga grupa dobila je 60-70 posto onoga što bi prva kontrolna skupina pojela. S obzirom da su stalno gladni, miševi su dobivenu reduciranu količinu hrane pojeli gotovo odmah. Obrok tako nisu dobivali tijekom  slijedeća 23 sata. Godine eksperimenata znanstvenicima su pokazale da su miševi na dijeti pokazali značajna poboljšanja u zdravlju. Stoga je zaključak da višesatni post može biti jednako važan koliko i reduciranje samih kalorija.

Na dijeti brži i bolji oporavak od operacije

Zanimljivo, miševi na dijeti pokazali su da se brže i bolje oporavljaju od operacije, nego siti miševi. Doduše, miševi koji su postili samo dva dana prije operacije pokazali su jednake sposobnosti kao i oni koji su se tako hranili mjesecima. Također, nakon dva dana posta bili su otporniji na otrovne učinke lijekova, poput onih koji se koriste u kemoterapiji. Iz tih se razloga trenutno provodi istraživanje o učinku posta na osobe koje uzimaju kemoterapiju.

Stručnjak Valter Longo za Američku federaciju za istraživanje starenja razvio je pristup koji se bavi ljudskim stanicama koje su jako osjetljive na hranu koju jedemo. Prema njegovim istraživanjima, senzori u ćelijama naših stanica aktiviraju se hranom te pokreću na stotine gena. Stoga je Longo razvio dijetu koja izbjegava poticanje tih nutritivnih senzora. Upravo je ta dijeta pokazala povlačenje dijabetesa kod miševa, piše Next Avenue.

Pritom, vrijeme jedenja treba biti usklađeno s našim prirodnim bioritmom. Ritam našeg organizma ovisi o danu i noći, odnosno svjetlu i mraku. O dobu dana tako ovise i naši hormoni, imunološki sustav, krvni tlak, probava, ali i sposobnost regeneracije. Tako je jedna od preporuka da jedemo samo za vrijeme našeg dnevnog ritma, do navečer i noću to ne bismo smjeli činiti.

Jesti u razdoblju od osam do deset sati

Znanstvenica Satchin Panda tvrdi tako da ljudi jedu 13 sati duže nego što je to zaista potrebno i zdravo. S druge strane, najpovoljnije bi bilo pojesti svu hranu u vremenskom rasponu od osam do deset sati. Naravno, razvučeno od ranog jutra do rano navečer. Na taj način čovjeku ostaje od 14 do 16 sati posta na dan, što je prema istraživanjima za njegovo zdravlje jako dobro. U praksi, to bi značilo da jedete npr. između 8 ujutro i 18 sati popodne. Kada malo bolje razmislimo, sasvim su to pristojni termini za doručak i večeru, ručak oko 13:30 sati te dva međuobroka. Takva vremenski limitirana prehrana ima jednake učinke kao i post.

Istraživanja su dokazala da jedenje na ovaj način poboljšava zdravlje, čak i onda kada u zadanom razdoblju jedete manje zdrave namirnice poput šećera i masti. Isto tako, izvrstan je to način za skidanje viška kilograma. Tako se često može čuti da je netko smršavio jer nije jeo iza 18 sati, a zapravo se radi o tome da je bio na vremenski reduciranoj dijeti od 8 do 10 sati s učincima posta.