Sezona je nara: Studija potvrdila da tvar iz pitomog šipka može poboljšati pamćenje

Nar, mogranj ili pitomi šipak sadrži urolitin A koji pomaže u prevenciji demencije, jačanju pamćenja pa čak i liječenju Alzheimerove bolesti. Pokazuje to istraživanje provedeno na Sveučilištu u Kopenhagenu. Ipak, studija je rezultat testiranja na miševima pa je za jasnije rezultate treba provesti među ljudima.

Nar, poznat još i kao mogranj i pitomi šipak, premda nema veze s divljim šipkom, pravi je kralj jeseni u Dalmaciji. Berba nara upravo je u tijeku, a u njegovu ljekovitost vjeruje se već stoljećima. Obilat je vitaminima C i B te mineralima poput kalija, magnezija, željeza, bakra i fosfora. Njegova se ljekovitost veže uz jaka antioksidativna svojstva, a smatra se korisnim za snižavanje kolesterola te sprječavanje ateroskleroze. Štiti od osteoporoze, povoljno djeluje na prostatu, a njegove blagodati već su potvrdila brojna istraživanja. Ono posljednje dokazuje da konzumacija nara može poboljšati pamćenje, zbog čega se smatra korisnim u prevenciji od Alzheimerove bolesti, o kojoj smo više pisali ovdje.

Urolitin A koristan u prevenciji demencije

Aktivna tvar pronađena u naru, poznata kao urolitin A, može poboljšati pamćenje i simptome Alzheimerove bolesti, pokazalo je novo istraživanje. Istraživanja su otkrila da urolitin A povećava sposobnost tijela da se riješi oštećenih stanica, omogućujući proizvodnju zdravih stanica. Korisno je to u  jačanju pamćenja i pomoći u prevenciji pa čak i liječenju demencije, tvrde znanstvenici.       

Studija, objavljena u časopisu udruženja Alzheimer’s & Dementia koju je provelo Sveučilište u Kopenhagenu, istraživala je kako urolitin A može pomoći u liječenju Alzheimerove bolesti. Koristeći mišje modele s Alzheimerovom bolešću, istraživači su željeli vidjeti kako tvar pronađena u naru može ukloniti slabe mitohondrije iz mozga jednako učinkovito kao nikotinamid ribozid. 

Ne zna se koliko je tvari iz nara potrebno

Istraživači su prethodno otkrili da specifična molekula igra ključnu ulogu u neurodegenerativnim bolestima kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest, budući da aktivno pomaže u uklanjanju oštećenih mitohondrija iz mozga. Mnogi pacijenti s neurodegenerativnim bolestima doživljavaju disfunkciju mitohondrija, također poznatu kao mitofagija. To znači da mozak ima poteškoća u uklanjanju slabih mitohondrija, koji se stoga nakupljaju i negativno utječu na rad mozga. Dakle, istraživači su postavili teoriju da ako možete stimulirati proces mitofagije, uklanjanjem slabih mitohondrija, vidjet ćete pozitivan učinak na mozak.

Rezultati su pokazali da urolitin A uklanja slabe mitohondrije iz mozga jednako učinkovito kao NAD suplementi. Ipak, znanstvenici ne znaju koliko je tvari nara potrebno za poboljšanje pamćenja i ublažavanje simptoma Alzheimerove bolesti i demencije. 

Hrana kao moćan saveznik u borbi protiv pamćenja

– Istraživanja pokazuju da je urolitin A neuroprotektivan, jer povećava sposobnost tijela da se riješi oštećenih stanica omogućujući proizvodnju zdravih stanica te smanjuje pretjerane upalne reakcije… Studije na životinjama pokazale su da dodatak urolitina A smanjuje stvaranje plakova u mozgu, što dovodi do povećanog učenja i zadržavanja pamćenja… Iako je ovo obećavajuće, potrebno je više istraživanja na ljudima da bi se ponovili ovi rezultati, kaže Melissa Prest, glasnogovornica za nacionalne medije Akademije za prehranu i dijetetike i član Prevention Medical Review Boarda.

Najbolji način da dobijete više urolitina A je jedući hranu koja može pomoći vašim crijevnim bakterijama da ga proizvedu. Neke od najboljih namirnica su šipak, nar, orasi, maline, jagode, bademi i pekan orasi. Dosljedan raspored spavanja i svakodnevnog kretanja, uz pravilnu prehranu, kaže Prest, ključni su za najbolje rezultate. Studija pokazuje koliko je hrana moćan saveznik u borbi protiv učinaka starenja, ističe glasnogovornica. Ipak, slijede još istraživanja među ljudima kako bi se potvrdila učinkovitost urolitina A.

– Najvažniji zaključak je da se radi na razumijevanju kako podržati dobro zdravlje mozga, kaže Amit Sachdev, direktor Odjela za neuromuskularnu medicinu na Sveučilištu Michigan State.