Prelazak na zimsko računanje vremena donosi više mana nego prednosti, evo kako se prilagoditi!

Jasmina Grgurić
31. listopada 2018.
Zdravlje
A- A+

Problemi sa spavanjem, poremećaji raspoloženja te nedostatak vitamina D, čemu su posebno podložne starije osobe, samo su neki od mana prelaska na zimsko računanje vremena. No, postoje neki savjeti koji vam mogu pomoći da se bolje prilagodite u prvim tjednima promjene.

Zimi je važno izlagati se prirodnom svjetlu Foto: Pixabay

Na zimsko računanje vremena prešli smo ovoga vikenda. Pomicanje sata u jesen ima manje posljedice od onoga u ljeti, jer tada gubimo sat vremena sna. Ipak, i ono ostavlja određene posljedice u odnosu na ustaljeni način funkcioniranja. Prednosti i nedostatke prelaska na zimsko računanje vremena, kao i savjete što možemo učiniti kako bi nam ta promjena bila lakša, donosi Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Prednosti

Obitelji se zimi više druže, što rezultira boljim odnosima i kvalitetnijim provođenjem zajedničkog vremena. Razlog tomu je što zbog ranijeg mraka više vremena provodimo kod kuće.

Također, organizmu lakše pada prelazak na zimsko, nego na ljetno vrijeme jer je manji napor spavati dulje, nego kraće.

Švedski znanstvenici, proučivši podatke o tisućama pacijenata unatrag dvadeset godina, zaključili su da broj srčanih udara opada u tjednu nakon vraćanja sata unazad za 21 posto. Situacija je obrnuta u proljeće kada stopa srčanih udara raste u sedam dana poslije pomicanja sata unaprijed. Štetan učinak po srce najizrazitiji je u prva tri dana nakon nedjelje u kojoj se prelazi na ljetno računanje vremena, piše Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Nedostaci

Iako dobivamo dodatni sat sna, tijekom prvih tjedan dana od pomicanja sata u jesen, mnogi se probude ranije, imaju više problema sa spavanjem, a veća je vjerojatnost da se probude tijekom noći. Osobe koji kraće spavaju do 7,5 sati i rano ustaju imaju najviše problema s prilagodbom na novi raspored.

Isto tako, prelazak na zimsko računanje vremena može biti povezan sa sezonskim poremećajem raspoloženja, odnosno jesenskom depresijom. Zbog manje dnevnog svjetla neki bi mogli osjetiti manjak energije, bezvoljnost, jači apetit, poremećaje spavanja, pojačanu želju za slatkim i smanjenu spolnu aktivnost. Ljudsko zadiranje u prirodni ciklus uzrokuje smanjenu produktivnost i gubitak interesa za rad, smatraju znanstvenici. Pomičući satove postajemo podložniji bolestima, umorniji smo te osjetljiviji na vremenske promjene kao što je južina.

Dolazi i do nedostatka vitamina D čiji su izvor sunčane zrake. Stoga prehranu valja obogatiti namirnicama bogatima vitaminom D kao što je riba, goveđa jetra, žumanjak jajeta, sir i mliječni proizvodi, neke vrste gljiva i kvasac.

Američki su znanstvenici otkrili da se u mjesec dana nakon zadnje nedjelje u listopadu događa više prometnih nesreća nego u ostatku godine, dok je nesreća najmanje u prvim tjednima ljetnog računanja vremena. Ovu pojavu vjerojatno uzrokuje raniji sumrak. Stoga pješaci, vozači automobila i bicikala trebaju biti na dodatnom oprezu.

Što poduzeti?

 

Nastojte ići u krevet i buditi se u isto vrijeme kao do sada. Duga spavanja vikendom nastojte smanjiti, jer ćete njima stvoriti osjećaj da vam nedostaje sna tijekom radnog tjedna.

Izlažite se prirodnoj svjetlosti tijekom dana. S prvim padanjem mraka uključite svjetla u kući kako bi upozorili mozak da još nije vrijeme za spavanje. Izlaganje svjetlosti je bitno jer tako sprječavamo izlučivanje melatonina, hormona kojeg tijelo prirodno proizvodi i potiče umor.

Jutra nastojte učiniti što mračnijima jer svjetlost prirodno govori tijelu kada je vrijeme za buđenje. Budući da vam je, u ovom slučaju, cilj ostati dulje u krevetu, zamračite spavaću sobu prije spavanja navlačenjem zastora ili spuštanjem roleta, savjetuju iz NZJZ-a dr. Andrija Štampar.

Komentari

Komentiraj