Najstariji osvajač Nobelove nagrade ima 96 godina i par savjeta za sve nas

Josip Mihaljević
30. siječnja 2019.
Zdravlje
A- A+

Prošle godine, Nobelovu nagradu iz fizike dobio je 96-godišnji Arthur Askin. Time je postao najstarija osoba koja je osvojila tu prestižnu nagradu. Nedavno je dao jedan intervju u kojem je otkrio na koji način svoj um drži bistrim u trećoj dobi.

arthur ashkin

Foto: Arthur Ashkin (96), najstarija osoba koja je ikada osvojila Nobelovu nagradu | Youtube screenshot

Arthur Ashkin je prije nekoliko mjeseci osvojio Nobelovu nagradu iz područja fizike. Ono što je izumio pomalo graniči sa znanstvenom fantastikom. Arthur svoj izum naziva “svjetlosnom pincetom”, a radi se o uređaju koji pomoću svjetlosnih zraka može “upecati” neki fizički predmet i onda s njime manipulirati, gurati ga u smjeru u kojem želi ili ga pak privlačiti prema sebi.

Međutim, njegova tehnologija zasad funkcionira na jako malim, oku nevidljivim česticama. Čak i u takvom formatu može se koristiti u biologiji, nanotehnologiji, spektroskopiji, termodinamici, a sama tehnologija je pogodna za daljnje usavršavanje.

Arthur, koji je većinu svog radnog vijeka proveo u slavnom Bell laboratoriju (izumitelji tranzistora, solarnih ploča, lasera…) nedavno je dao intervju u kojem je pričao o trećoj dobi.

Ako želite da vam mozak ne stari, bacite se na posao

“Moj labos je tu dolje”, rekao je novinaru Business Insidera čim su se našli u njegovoj kući u New Jerseyu.

Ashkin već radi na novom izumu i uvjeren je da će osvojit još jednu Nobelovu nagradu pomoću njega. Novinar je na stolu vidio hrpu svjetlucavih tubica, velikih i malih, a tu je bilo još nekih uređaja koje nije prepoznao. Arhur mu veli da će te tubice jednoga dana biti najisplativiji izvor solarne energije koja bi u budućnosti trebala “spasiti svijet”.

Više puta u jednom danu Arthur silazi u svoj podrum, svaki put kada mu padne neka ideja na pamet. Njegov izumiteljski duh možda je dio razloga zašto mu je um toliko bistar u staroj dobi.

Neki znanstvenici su već istraživali takve ljude, kojima mozak u 90-ima funkcionira jednako snažno kao u 30-im godinama života – nazivaju ih super-starcima.

Takvi ljudi često dijele karakteristike osobnosti koje posjeduje i Arthur – znatiželjni su, uporni i vole rješavati probleme. Konstantno postavljaju pitanja pred sebe i pokušavaju doći do odgovora koji nisu nimalo laki. Arthur vjeruje da je to, ako nije spriječilo, uvelike odgodilo pad kognitivnih funkcija s kojim živi većina njegovih vršnjaka.

Tko su super-starci?

Istraživanja o toj malobrojnoj skupini starijih otkrivaju koje životne navike pomažu kod starenja mozga.

“S jedne strane, nitko ne zna zašto su točno neki ljudi super-starci, ali vjerujemo da svi dijele jedan zajednički faktor – često rade ono što nazivamo zahtjevnim mentalnim vježbama.

Oni konstantno sami sebe izazivaju da uče nove stvari izvan njihove zone komforta”, tvrdi istraživačica Lisa Feldman Barrett.

Njeno istraživanje sugirerira kako aktivnim korištenjem mozga na redovnoj bazi može bitno umanjiti potencijalne rizike koji naposlijetku izazivaju slabljenje mozga u starijoj dobi.

I druga istraživanja, doduše ne ovako precizna, sugeriraju kako je bavljenje različitim (i novim) stvarima u trećoj dobi korisno za očuvanje funkcije mozga.

Vratimo se na Ashkina

Za Ashkina to znači da se konstantno bavi svojim kutkom znanosti – kako čestice svjetlosti funkcioniraju. To je misteriozna čestica koja se nalazi posvuda, bez nje ne bi mogli vidjeti, tvrdi Ashkin.

No, nije dovoljno samo raditi mentalne vježbe, Ashkin preporučuje zdravu dozu kretanja svakoga dana. Naravno, kao znanstvenik, zna o čemu priča – brojna istraživanja potvrđuju takve navode.

Svježe povrće, žitarice, zdrave masnoće dio su priče koje od Ashkina čine super-starca.

Ako pitate njega, on će vam reći da postoji još jedna ogromna zasluga – njegova žena Alina, s kojom je u sretnom braku već 64 godine. I ona je konstatno impresionirana njegovom moždanom mašinerijom, a on tvrdi da je ona izvor njegove inspiracije.

Još jedna stvar koju je Ashkin spomenuo u kontekstu čuvanja njegovog zdravlja jest upravo brak.

I opet je znanost na njegovoj strani: davno su već pokazali da oženjeni ljudi rijeđe obolijevaju od zdravstvenih problema, bolje jedu i preživljavaju više srčanih udara.

Popularno
Povezani tekstovi
Komentari

Komentiraj