Kronične bolesti u porastu: ‘Oko 60 posto odraslih ima povišeni LDL kolesterol’
Povišeni krvni tlak glavni je uzrok smrti u Hrvatskoj. Isto tako, oko 60 posto odraslih osoba u Hrvatskoj ima povišeni LDL kolesterol. Tu je i šećerna bolest, a u glavne uzroke smrti uvrstila se i kronična bubrežna bolest. Stručnjaci su ovih dana na konferenciji govorili o kroničnim bolestima te važnosti usvajanja životnih navika, poput zdrave prehrane i redovite tjelesne aktivnosti. Ukazali su i na problem pretilosti.
Umirovljenici mjere tlak | Foto: Pexels
Konferencija ‘Kronične nezarazne bolesti u 21. stoljeću’ bila je ovih dana povod za razgovor o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju kroničnih nezaraznih bolesti u modernom društvu. Organizirana je od Hrvatskog društva za kronične bolesti i Hrvatske lige za hipertenziju u zagrebačkom Hotelu Sheraton.
Povišeni krvni tlak; glavni uzrok smrti u Hrvatskoj
Povišeni krvi tlak glavni je uzrok smrti u Hrvatskoj, a o tome je govorila prof. dr. sc. Venija Cerovečki. Istaknuto je kako je taj problem još češći kod žena. Tu je i šećerna bolest, a u glavne uzroke smrti uvrstila se i kronična bubrežna bolest, kako je naglasila je dr. sc. Verica Kralj. Čak 60 posto odraslih osoba u Hrvatskoj ima povišeni LDL kolesterol, dodao je prof. dr. sc. Ivan Pećin. Najvažnija javnozdravstvena akcija u Hrvatskoj je ‘Lov na tihog ubojicu’, a ‘tihi ubojica’ je upravo povišeni krvni tlak koji dugo ne izaziva smetnje, a posljedica je nezdravog načina života.
Naglasili su kako je zdravo starenje povezano upravo sa životnim navikama. Primarna je svakodnevna tjelesna aktivnost što može biti i svakodnevno hodanje ili jednostavne vježbe. Prof. Sanja Ćurković pokazala je vježbe koje svatko može raditi kod kuće bez rekvizita. Osim vježbanja, posebno je važna zdrava prehrana, o čemu je govorila dr. sc. Eva Pavić.
Također su naveli kako bi država morala poduzeti mjere da maslinovo ulje i srdele ne budu najskuplje u Hrvatskoj, ako zaista želimo biti mediteranska zemlja. Nutricionistica Margita Zlatić Crnković rekla nam je više o dobrobitima mediteranske prehrane, o čemu možete pročitati ovdje.
‘Bez promjena navika, nijedan lijek nije rješenje’
Sve toplije klime, povećano onečišćenje zraka te stres uzrokovan ekstremnim vremenskim pojavama mogu pogoršati postojeća kronična stanja, posebno kardiovaskularne i respiratorne bolesti, kako je istaknula je prof. dr. sc. Sanja Kalambura. Razgovaralo se i o demenciji koja može biti pokazatelj moždanoga udara. Istaknuto je kako bi procjena kognitivne funkcije morala postati sastavni dio pregleda svih bolesnika s kroničnim nezaraznim bolestima.
Stručnjaci su govorili i o pretilosti koja je jedan od ključnih čimbenika rizika za oboljenje i smrt. Potrebno je preciznije procjenjivati pretilost, a ne oslanjati se samo na indeks tjelesne mase, poručio je dr.sc. Andrej Belančić. Ponovljeno je da bez promjena životnih navika, veće tjelesne aktivnosti i zdrave prehrane nijedan lijek neće riješiti problem. Debljinu treba gledati kao bolest, a ne estetski problem, poručila nam je magistrica kineziologije Jelena Čvrljak s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’. Više o tome pročitajte ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
