Jedite više povrća, crveno meso zamijenite bijelim i popijte čašu crnog vina

Vladimira Paleček
25. studenoga 2017.
Zdravlje
A- A+

Sa životnom dobi javljaju se određene promjene u funkciji probavnog sustava: slabi osjet okusa, opipa, mirisa, vida i sluha, što može imati negativan utjecaj na prehranu i stanje uhranjenosti. Kako potreba za vitalnom hranom ipak ne opada, prehranu valja modificirati. Prehrana starijih treba biti usklađena s općim preporukama zdrave prehrane, njihovim energetskim potrebama i tjelesnom aktivnošću, koja nikada ne bi trebala prestati

Proces starenja povezan je s progresivnim slabljenjem
funkcija niza organskih sustava u tijelu, što može utjecati na
apsorpciju, transport, metabolizam i izlučivanje prehrambenih
tvari

Radna skupina koju su činili internisti, gerontolozi, antropolozi, nutricionisti i ostali stručnjaci, posebno upućeni u liječenje gerijatrijskih bolesnika, izradila je Hrvatske smjernice za prehranu osoba starije dobi, koje je objavilo Hrvatsko društvo za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ). Izrada smjernica temeljena je na dokazima iz relevantne medicinske literature te kliničkim iskustvima članova radne skupine.

Hrvatske smjernice za prehranu osoba starije dobi

Smatra se da će do 2050. godine u Hrvatskoj više od 30% stanovnika biti staro 65 i više godina. Također, u razvijenim zemljama 75% svih smrtnih ishoda događa se u osoba dobi iznad 65

godina života. Gerijatrija, odnosno posebnosti organizma

osobe tzv. starije dobi te dijagnostike i liječenja bolesti u toj dobi novi su nezaobilazni vidovi razvoja civilizacije i razvitka

medicine. Proces starenja povezan je s progresivnim slabljenjem

funkcija niza organskih sustava u tijelu, što može utjecati na

apsorpciju, transport, metabolizam i izlučivanje prehrambenih

tvari. Gubitak okusa, mirisa i oslabljen vid česti su u starijih osoba, a mogu uzrokovati smanjen unos hrane kao rezultat slabog apetita, slabog prepoznavanja hrane i nesposobnosti samostalnog hranjenja. Klinički i epidemiološki podaci pokazuju da pravilna prehrana ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja te u sniženju rizika od razvitka nekih kroničnih bolesti u poodmakloj životnoj dobi. Naime, nedostatak esencijalnih prehrambenih tvari, uključujući nedostatak vitamina i minerala, može dovesti do prehrambenih poremećaja ili bolesti koje često zapažamo u starijih. Vodeći zdravstveni problemi starijih osoba koji se dovode u svezu s načinom prehrane jesu: kardiovaskularne bolesti, osteopenija i prijelomi kostiju, imunosni poremećaji, poremećaji bubrežne funkcije, neoplazme, depresija i poremećaji raspoloženja, kognitivni poremećaji, artritis, poremećaji vida i općenito poremećaj stanja uhranjenosti i tjelesne sposobnosti.

Psihološki, sociološki i ekonomski čimbenici

Pored fizioloških promjena uvjetovanih starenjem, kroničnih bolesti, kao i načina prehrane, na prehrambeni status starijih osoba utječu još neki faktori:

* psihološki (žalovanje, depresija, apatija)

* sociološki (primjerice izoliranost uvjetovana teškom pokretljivošću ili mjestom stanovanja), i

* ekonomski (mala mirovina).

Nije rijetkost niti da se u starijih osoba razvije anoreksija.

Nadalje, ljudi starije dobi uzimaju brojne lijekove, od kojih mnogi mogu uzrokovati gubitak apetita, smanjiti osjet okusa i mirisa ili doći u interakciju s drugim prehrambenim tvarima, smanjujući tako njihovu apsorpciju.

Tijekom godina smanjuje se i mišićna masa, kao i količina vode u tijelu, a povećavaju rezerve masnog tkiva, te tako dolazi do sniženja bazalnog metabolizma. Kao posljedica toga – kao i smanjene tjelesne aktivnosti – smanjuje se energetska potreba, ali ne opada potreba za vitalnom hranom. Stoga je potrebno osigurati izbor hrane bogate nutrijentima, a siromašne kalorijama, kako bi se u isto vrijeme osigurali svi esencijalni hranjivi sastojci i potrebna količina energije. Budući da je tijekom cijelog života najčešća pogreška u prehrani prekomjeran unos soli, šećera, bijelog brašna i zasićenih masnoća, takav način prehrane s godinama pogoduje nastanku bolesti, a time i funkcionalne onesposobljenosti.

Smjernice za prehranu osoba starije dobi

  1. Osobama starijim od 65 godina treba rutinski procijeniti nutritivni status jednom na godinu, a osobama starijim

od 75 godina po potrebi i češće od jednom na godinu. Procjenu provodi izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno nutritivni timovi (liječnik, medicinska sestra, nutricionist, farmaceut) u bolnicama i domovima za starije i nemoćne.

  1. Za procjenu nutritivnog statusa osoba starije dobi preporučuju

se validirane metode: NRS 2002 za hospitaliziranu populaciju, MNA za domove umirovljenika i opću populaciju te MUST za sve osobe starije dobi.

  1. Prigodom antropometrijskih mjerenja treba uzeti u obzir odrednice geroantropometrije. Opseg potkoljenice važna je mjera gubitka količine mišićnog tkiva zbog smanjene tjelesne aktivnosti. Smanjeni opseg potkoljenice i nadlaktice bolje su povezani s pothranjenošću nego što je to BMI, a povezanost je izraženija u bolesnih. Granična vrijednost BMI koja upućuje na rizik od pohranjenosti za osobe starije dobi jest 22 kg/m2. Vrijednosti indeksa tjelesne mase od 25,0 do 29,99 kg/m2 ne smatraju se nepovoljnima jer ne nose rizik od povećane smrtnosti. Uz BMI, za procjenu uhranjenosti starijih osoba preporučuju se dodatna antropometrijska obilježja (visina koljena, opsezi nadlaktice i potkoljenice te kožni nabori na nadlaktici i leđima), i to posebno kod nemogućnosti izravnog mjerenja visine

i težine starije osobe.

  1. Energetski unos niži je u osoba starije dobi. Dnevne energetske potrebe smanjuju se za 10% u dobi od 51 do 75 godina, a nakon toga smanjuju se za još 10% po desetljeću.

Obratite pozornost na nedostatak kalcija, vitamina D, B12 i folne kiseline

  1. Omjer makronutrijenata koji služi kao orijentir za planiranje

dnevne prehrane kreće se u rasponu od 10 do 35% energije iz bjelančevina, 20–35% energije iz masti i 45–65% energije iz ugljikohidrata. Kod bolesti koje zahtijevaju promjene omjera makronutrijenata valja korigirati zadane omjere.

  1. Udjeli mikronutrijenata u prehrani osoba starije dobi

propisani su DRI-vrijednostima u ovisnosti o dobi. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti mogućem nedostatku kalcija, vitamina D, B12 i folne kiseline.

  1. Pripremu i planiranje obroka potrebno je prilagoditi fiziološkim promjenama u osoba starije dobi te bolestima koje nose specifi~ne promjene vezane uz prehranu. Dnevni raspored obroka potrebno je uskladiti s energetskim udjelima propisanim preporukama.
  2. Potrebno je osigurati dostatnu količinu tekućine. Količinu vode u pravilu računamo tako da se u prosjeku osigura oko 30 ml/kg vode na dan, odnosno da se osigura 100 ml/kg za prvih 10 kg, 50 ml/kg za idućih 10 kg i 15 ml/kg na ostalu tjelesnu težinu. Važno je voditi računa da se i pothranjenim osobama osigura barem 1500 ml tekućine na dan, osim kada je to kontraindicirano i kada je potrebno ograničiti unos tekućine.
  3. Oralno primijenjeni enteralni pripravci indicirani su u

pothranjenih osoba starije dobi ili osoba koje su izložene riziku od malnutricije. Preporučuje se primijeniti ih rano kod potvrđenog nedostatnog unosa hrane, nenamjernoga gubitka tjelesne mase od 5% tijekom 3 mjeseca ili 10% tijekom 6 mjeseci ili kada je BMI ispod 22 kg/m2.

Obogaćivanje hrane

U specifičnim situacijama, kada je potrebna dodatna količina energije ili pojedinih makronutrijenata, može se posegnuti za pojedinim namirnicama bogatim energijom ili bjelančevinama poput nekih ulja, vrhnja, mlijeka s visokim udjelom masti, maslaca, sladova i meda. Također, postoje i komercijalni modularni pripravci koji se sastoje od jedne vrste makronutrijenta (ugljikohidrata, bjelančevina ili masti) u obliku praha ili tekućine. Većina takvih pripravaka nema okusa i može se umiješati u hranu poput mlijeka, jogurta, umaka, juha i slično. Nekoliko provedenih istraživanja pokazalo je da se na taj način može povećati unos energije i bjelančevina. Međutim, često opažan nedostatak mikronutrijenata u starijoj dobi puno je teže nadoknaditi sličnim dodacima. Učestali međuobroci – slatkog ili slanog okusa – mogu biti praktičan i učinkovit dodatak nutritivnoj potpori pothranjenih osoba starije dobi. Male obroke vrlo dobro prihvaćaju i dementne osobe.

 

Piramida prehrane za osobe starije životne dobi razlikuje se i ima svoje specifičnosti

 

Piramida prehrane za starije

Piramida prehrane za osobe starije životne dobi razlikuje se i ima svoje specifičnosti. Piramidom slikovito grupiramo namirnice po njihovoj zastupljenosti u prehrani, a samim tim i važnosti za naš organizam, s time da posebnu važnost ima baza piramide, a najmanju sam vrh piramide.

Bazu piramide čini dovoljan unos tekućine, a najviše vode, i to minimalno osam čaša vode na dan ili 1,5 litra uz napomenu da tekuća hrana pomaže nadoknadi predviđenog minimalnoga dnevnog unosa tekućine, no vodi treba dati prednost.

Drugu razinu piramide čine žitarice i proizvodi od punog zrna žitarica (kruh, tjestenina i riža).

Treća razina odnosi se na unos sezonskog voća i povrća.

Četvrta razina piramide podrazumijeva unos proteina: riba i bijelo meso peradi, mahunarke i niskomasni mliječni proizvodi.

Vrh piramide, dakle ono što treba maksimalno izbjegavati, jest unos šećera, soli i bijelog brašna.

Svakako treba naglasiti da sol kao namirnicu većina proizvoda već sadrži. Pretjerani unos soli dovodi do zadržavanja vode u organizmu, povećava krvni tlak i opterećuje bubrege i cjelokupnu cirkulaciju. Ako postoji potreba za dosoljavanjem hrane, to može upućivati na neprepoznatu dehidraciju pa svakako treba voditi

računa o dnevnom unosu vode.

Ne preskačite doručak!

Važno je ne preskakati doručak, koji je naš najvažniji obrok, što se posebno odnosi na osobe koje žive same. Savjetuje se što dulje žvakati hranu, jer proces probave počinje u ustima. Duljim žvakanjem hrana kraće vrijeme ostaje u želucu, prije se pojavljuje osjećaj sitosti pa je manja mogućnost da se organizam

optereti nepotrebnim kalorijama. Potrebno je polako gutati i obrok pojesti u miru te odvojiti dovoljno vremena za jelo. Ljubiteljima kave savjetuje se umjereno konzumiranje crne kave do dvije šalice na dan, uz čašu vode, dok alkohol i cigarete treba izbjegavati – iznimka je čaša crnog vina. Osobama koje imaju problema sa žvakanjem savjetuje se dobro usitnjena ili kašasta hrana. Dobro je i pripremati svježe obroke svaki dan, ne ostavljati više dana u hladnjaku isto jelo i stalno ga podgrijavati. Također, ne preporuča se više puta upotrijebiti isto ulje za pečenje. Najbolji način pripreme je kuhana hrana, a treba ju što kraće kuhati, te izbjegavati prženje u dubokoj masnoći, pohanje ili pripremanje jela sa zaprškom.

Jedite što raznovrsnije

Jedite što raznovrsniju hranu. Doručak bi trebao sadržavati voće i bezmasne mliječne proizvode. Ručajte što više povrća i ribe, uz najviše jedan decilitar crnoga vina. Večerom unosite što manje namirnica, najkasnije tri sata prije spavanja, po mogućnosti uvijek u isto vrijeme. Povećajte unos sezonskog voća, povrća, klica i integralnih žitarica. Crveno meso svakako zamijenite bijelim mesom peradi bez kože i osobito plavom ribom. Primjereno unosite nemasno mlijeko, nemasni sir, jogurt, kefir, tofu i orašaste plodove. Nezdrave masnoće zamijenite zdravima: uljem buče, masline ili suncokreta. Povećajte unos brokule, cvjetače, prokulice, cikle, crvenoga i bijelog luka, sojinih proizvoda te bučinih košticaa.

Fizička aktivnost nikada ne prestaje

Za održavanje vitalnosti organizma pored pravilne prehrane savjetuju se i vježbanje, odnosno bilo koji oblik fizičke aktivnosti. Aktivnost starijih ljudi nikad ne prestaje, već samo mijenja svoj oblik. Poznato je da opadanje i slabljenje fizičkih sposobnosti ne prati istodobno i opadanje psihičkih sposobnosti. Drugim riječima, održavanje poželjne mentalne aktivnosti, vježbanje memorije i učenje – dokazano je – mogu ostvariti i osobe iznad 85 godina života. Svakako je važna emocionalna ravnoteža i pozitivan životni stav.

Izvor:

https://lijecnicki-vjesnik.hlz.hr

(Hrvatske smjernice za prehranu osoba starije dobi; autori: Darija Vranešić Bender, Željko Krznarić, Željko Reiner, Spomenka Tomek Roksandić, Zijad Duraković, Antoinette Kaić-Rak, Nina Smolej Narančić i Jasna Bošnir.)

http://www.elderlynursing.com

Dr.sc. Sandra Pavičić Žeželj: Hrvatske smjernice za prehranu osoba starije dobi.

Jedite više povrća, crveno meso zamijenite bijelim i popijte čašu crnog vina
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap