Jedemo li ‘domaće i nešpricano’? Stručnjaci otkrili kome bismo više trebali vjerovati

Milan Dalmacija
9. svibnja 2023.
Zdravlje
A- A+

Europska unija strogo kontrolira količinu pesticida u voću i povrću. Ipak, tri posto hrane ima količine kemikalija više od propisanih. U Hrvatskoj su to, u posljednje vrijeme najčešće jagode, špinat, kruške, breskve i grožđe. Kako bi se zaštitili od štetnih posljedica konzumiranja takve hrane, provode se brojne analize u kojima mogu sudjelovati čak i građani.

povrce

Foto: Unsplash

Kvaliteta hrane često dolazi pod znak pitanja, pogotovo kad mediji izvijeste o povlačenju pojedinog proizvoda s tržišta. Najčešći razlog su previsoke koncentracije alergena, ali i pesticida. Procjenjuje se kako je otprilike trećina poljoprivrednih proizvoda u prodaji diljem svijeta tretirana raznim kemikalijama.

Iako je Europska unija propisala stroge normative o količini pesticida u hrani, uvijek postoji mogućnost da se na tržište probije tretirana hrana. Kako bi se to izbjeglo, svake se godine objavljuje popis voća i povrća tretiranog pesticidima. Ove su godine u Hrvatskoj u vrhu jagode, u kojima je pronađeno čak 13 različitih vrsta pesticida.

šarene pisanice u kolicima za trgovinu
Državni inspektorat i uskrsna akcija: Povučeno je 109,6 kg suhomesnatih proizvoda i 731 komada svježih jaja

– Kad bismo gledali liste, najtretiranije su jagode, zatim špinat, kruške, breskve i grožđe, ali to uvijek ovisi o godini proizvodnje. Što je godina kišnija, voće i povrće će biti više tretirano. Kontrole se sustavno provode, članica smo EU-a i pravila vrijede jednako u svim državama. Hrvatska provodi monitoring, svake godine se nasumce određeni broj proizvoda uzima na analizu, rekla je u HRT-ovoj emisiji Potrošački kod Gordana Jurak, voditeljica referentnog laboratorija za pesticide Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

U najvećoj su opasnosti djeca

Jedan od primjera prekomjerne upotrebe je klorpirifos, koji se u nas donedavno koristio u voćarstvu i ratarstvu za suzbijanje insekata. Iako je povučen iz prodaje, tragova klorpirifosa ima i na uvezenom voću, poput naranči, mandarina i limuna. Stoga Ivica Delić iz Ministarstva poljoprivrede upozorava da bi poljoprivrednici trebali pronaći adekvatniju zamjenu. Jednako velik problem su i krivotvorine.

– Krivotvorine nisu ispitane i tu postoji ozbiljna prijetnja za ljude. Jako se puno primjenjuju sredstva koja nanose štetu poljoprivrednim usjevima, a da ne govorimo o svim štetnim posljedicama koje ta krivotvorena djelatna tvar može sadržavati za okoliš, upozorava Irena Brajević, izvršna direktorica Udruge proizvođača za zaštitu bilja te dodaje da je oko 14 posto pesticida lažirano.

A u najvećoj opasnosti su – djeca. Barem tako pokazuju nedavna istraživanja koja je provela Europska agencija za sigurnost hrane. Testovi su pokazali da supstance djeluju neurotoksično na djecu, ali i da im utječu na DNK. Pesticidi, prema riječima Jasne Bošnir iz NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”, kod djece mogu izazvati autizam i smanjiti im kvocijent inteligencije.

[INTERVJU] Vrtlarica: "Današnji uzgoj više nema veze s vrtlarstvom naših baka"

U riziku od štetnih posljedica konzumacije zagađene hrane su još trudnice i dojenčad, stoga ne čudi da se Europska komisija do 2030. godine obvezala prepoloviti upotrebu pesticida, a samim time i rizik koji nastaje jedenjem tretirane hrane.

I domaće može biti ‘špricano’

Pesticidi se, prema riječima Aleksandra Mešića s Odjela za fitomedicinu Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koriste zato da bismo proizveli veliku količinu jeftine hrane. Dodao je da su biljke tijekom evolucije same stvorile kemikalije koje služe kao pesticidi. Više od 99 posto pesticida je nastalo prirodnim putem.

No, svakodnevne analize pokazuju da tri posto voća i povrća ima razine tvari iznad dopuštenih. Stručnjaci po tome zaključuju da je hrana na tržnicama i u trgovinama zdravstveno ispravna. Ali, kome vjerovati? Mnogi se pitaju otkud dolazi hrana u naše trgovine i na tržnice. Čak i da je domaća, može biti tretirana.

– Naše su analize pokazale da je najveći problem upravo na tržnicama jer uglavnom se radi o prodavačima koji su stariji i nisu dovoljno educirani. Vrlo često imaju misao da je bolje tretirati više nego manje. Često imamo i preprodavače. A proizvodi u trgovinama su sigurno testirani, napomenula je Gordana Jurak.

Nedoumice rješavaju analize

Prirodni preparati koji bi vam mogli pomoći u tjeranju štetnika koje možete napraviti sami

Puno je dvojbi i oko proizvoda s oznakama “bio”, “eko” i “prirodno”. Da je nešto zaista takvo može se doznati samo na jedan način.

– Na prvi pogled ne možemo razlikovati ekološku od konvencionalne proizvodnje. To je mit. Samo analiza može pokazati je li nešto tretirano ili nije. Ekološki proizvod mora proći certifikaciju, dodala je Jurak.

Voće i povrće iz uvoza se zaustavlja na granici i ulazi u zemlju tek nakon provedene analize. To se, dakako odnosi na uvoz izvan EU, dok unutar Unije proizvode sami analiziraju proizvođači ili prodavači. Posljednja linija obrane od tretirane hrane su sami građani. Oni mogu donijeti sumnjivo voće i povrće na analizu.

– Na analizu nam voće i povrće može donijeti bilo tko. Najčešće su to proizvođači koji žele plasirati svoje proizvode. Ponekad zaprimamo i od građana koji su zabrinuti za svoje zdravlje. Međutim, oni se ipak najprije moraju javiti inspektoratu jer uzorak mora uzeti službeno tijelo, rekla je voditeljica laboratorija za pesticide u “Štamparu”.

Copy link
Powered by Social Snap