Hrvati žive sve kraće: Manje nas je, ali broj umrlih umjesto da pada - raste

Hrvatska je prošle godine imala treći najveći broj umrlih. Gore je bilo samo za vrijeme rata, 1992. godine i 2015. godine. Iako je sve manje stanovnika zbog pada nataliteta i iseljavanja, umrlih je sve više. Posljedica je to loše kvalitete života i zdravstvenog sustava, ali i sve veće smrtnosti među mlađom populacijom.

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj pao je drugi put u posljednje tri godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, očekivano trajanje života za dječake rođene 2017. je 74,9 godina, što je 1,2 mjeseca kraće nego za rođene 2016. godine. Kod djevojčica istog godišta očekivani vijek je 80,9 godina, odnosno 4,8 mjeseci kraće nego za rođene godinu dana ranije.

Ispod EU prosjeka

Pad se dogodio i tijekom 2015. godine, kad se očekivani vijek smanjio za 3,6 mjeseci za dječake i za pola godine za djevojčice. Prije toga, takav je pad u Hrvatskoj zabilježen u vrijeme rata 1992. godine, kad je očekivano trajanje života palo za godinu dana, sa 72,2 godine u 1991. na 71,2 godine. Od tada su pokazatelji rasli sve do 2015. godine, piše Jutarnji list.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Eurostata, vidljivo je da se Hrvatska 2016. godine nalazila ispod prosjeka Europske unije, prema kojem je očekivano trajanje života 80 godina u prosjeku za oba spola, dok je kod nas to 78,2 godine. I do pet godina duže se živi u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Grčkoj, Malti, Sloveniji, Njemačkoj, Češkoj… a kraće u Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Latviji, Litvi…

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ono što zabrinjava je da očekivano trajanje života raste već desetljećima zbog veće kvalitete života i napretka medicine, dok se pad veže obično uz izvanredna stanja poput rata i katastrofa kada ginu i mlađi ljudi. Pad u Hrvatskoj svakako je posljedica velikog broja umrlih osoba, kojih je sve više, iako je stanovnika zbog niske stope nataliteta i iseljavanja sve manje.

Smrt mladih

U Hrvatskoj je 2016. godine, prema službenim podacima, živjelo oko 50.000 ljudi više nego 2017. godine, a u 2017. je, unatoč tome, umrlo oko 2.000 ljudi više nego 2016. godine – piše Jutarnji. Stručnjaci ističu kako na očekivano trajanje života najveći utjecaj ima smrtnost u mlađim dobnim skupinama te onima nešto starijima u 50-im godinama.

Broj umrlih u 2017. godini iznosio je 53.477, a više ih je umrlo samo 1992. godine i 2015. godine.

Ovakve brojke pokazatelj su prvenstveno kvalitete života, koja očito nije dovoljno dobra, ali i zdravstvene skrbi koja u Hrvatskoj nije na zavidnoj razini. Stručnjaci Eurostata izračunali su da su se isključivo boljom zdravstvenom skrbi u Italiji mogle spriječiti 93 smrti na svakih 100.000 stanovnika, u Sloveniji 128, a u Hrvatskoj, jedinoj zemlji u kojoj je ta brojka narasla, čak 216 smrti moglo je biti spriječeno boljim zdravstvom.