Fibrilacija atrija: Opasna aritmija srca koja se se sve uspješnije liječi
Fibrilacija atrija najučestalija je srčana aritmija te jedan od pet najčešćih uzroka hospitalizacija radi kardiovaskularnih bolesti u dobi od 35 do 64 godine života kod oba spola u Hrvatskoj. Broj oboljelih raste, ali dobra vijest je i da se ova bolest sve uspješnije liječi, pri čemu je važno njezino rano prepoznavanje te liječenje lijekovima ili zahvatima, među kojima je i sve uspješniji postupak ablacije.
Ilustracija: Rawpixel
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu pa tako i u Hrvatskoj gdje su u prošloj godini uzrok 39,1 posto u ukupnoj smrtnosti. Kardiovaskularne bolesti uzrok su i 23 posto svih prijevremenih smrti, što se smatra smrt prije 65. godine života, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Fibrilacija atrija pri tomu je jedan od pet najčešćih uzroka hospitalizacija radi kardiovaskularnih bolesti kod oba spola i u dobi od 35 do 64 godine života.
Svjetski tjedan fibrilacije atrija obilježen je u utorak u Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva te udruge Ritam srca. Fibrilacija atrija najučestalija je srčana aritmija s kojom će prema procjenama do 2030. godine u EU živjeti između 14 i 17 milijuna oboljelih. U usporedbi s 2010. godinom riječ je o dvostrukom povećanju broja oboljelih, a na svjetskoj razini prevalencija fibrilacije atrija čini jedan do tri posto opće populacije.
Liječenje ablacijom povećano je za deset puta
Liječenje fibrilacije atrija ablacijom u posljednjih deset godina uvećano je za deset puta. U tekućoj godini u Hrvatskoj je napravljeno 3.068 ablacijskih procedura, kako je rekao prof.dr.sc. Šime Manola. U usporedbi s drugim članicama EU središnje i istočne Europe, broj ablacija na milijun stanovnika najveći je u Hrvatskoj i Češkoj. Postupak po jednoj proceduri ablacije u Hrvatskoj bitno je jeftiniji nego u nizu drugih država i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za kompleksne ablacije osigurava dodatna sredstva.
– Nastojimo prepoznati one dijelove zdravstvenog sustava koji imaju potencijal napraviti odmak od prosječnosti i osrednjosti. Svi znamo koliko novca zdravstveni sustav ima na raspolaganju i upravo zato je HZZO utvrdio posebnu financijsku poziciju za financiranje ugradbenih i potrošnih medicinskih materijala za one dijelove sustava koji su stekli uvjete da mogu napraviti taj iskorak i primijeniti najsuvremenije metode liječenja u Hrvatskoj, rekla je dr. med. Veronika Laušin, zamjenica ravnatelja HZZO-a.
U vrijeme COVID-19 pandemije broj procedura ablacije pao je za tek sedam posto, a danas je za elektivne pacijente prosječno čekanje na ablaciju u hrvatskom zdravstvenom sustavu tri mjeseca.
Aritmije mogu ugroziti život, ne smijemo ih zanemariti
– Aritmija je naziv za abnormalne otkucaje srca uslijed njegove poremećene električne aktivnosti koju ne možemo opravdati fiziološkim stanjem. Ta električna aktivnost može biti prespora, prebrza, nestalna ili nepravilna. Aritmija ne mora uzrokovati subjektivne tegobe. S druge pak strane može prouzročiti iznenadni zastoj srca. Između tih dviju krajnosti je čitav spektar simptoma među kojima dominiraju palpitacije (svjesnost kucanja srca) s osjećajem preskakanja ili zalupavanja srca, epizode nedostatka zraka ili nelagode u prsima, lako zamaranje te gubitak svijesti. Slobodno možemo reći da su neke aritmije benigne, a druge mogu biti maligne odnosno životno ugrožavajuće. Fibrilacija atrija jedna je od takvih, potencijalno životno ugrožavajućih aritmija srca, pojasnila je u panel diskusiji doc. dr. sc. Zrinka Jurišić.
Fibrilacija atrija je aritmija s više lica. Tipično je da izaziva napadaje brzog i nepravilnog srčanog rada. Kod nekih bolesnika izaziva zaduhu i slabije podnošenje fizičkih napora, dok kod nekih ne izaziva nikakvu jasnu simptomatologiju. Iako su neki bolesnici gotovo asimptomatski, ne znači da aritmija neće potencijalno izazvati pogubne posljedice.
– Debljina, hipertenzija i pretjerano korištenje alkohola su poznati rizični faktori za nastanak fibrilacija atrija te se njihovom regulacijom može smanjiti vjerojatnost pojave fibrilacije atrija. Na genetsku predispoziciju za razvoj ove aritmije ne možemo utjecati, ali se možemo informirati te ju na vrijeme prepoznati kako bi se uspješnije liječila, otkrio je doc. dr. sc. Vjekoslav Radeljić.
Zahvat koji se izvodi od prepone do srca
Fibrilacija atrija aritmija je koja se ne može u potpunosti izliječiti, ali intervencijskim zahvatima i lijekovima niz godina može se održavati normalan srčani ritam. Intervencijsko liječenje fibrilacije atrija podrazumijeva sve invazivne zahvate koje kardiolog elektrofiziolog izvodi u svrhu njezina liječenja, kako je pojasnio prof. dr. sc. Sandro Brusich.
– Zahvat se izvodi tako da se putem uboda u preponske krvne žile s posebnim alatima, kateterima, dolazi do srca gdje se uporabom različitih vrsta energije uništava tkivo odgovorno za aritmiju. Žarišta aritmije se nalaze u srčanim pretkomorama (atriji) i to najčešće u lijevom atriju na mjestu gdje se plućne vene ulijevaju u srce te se zato zahvat zove izolacija plućnih vena. Mogu se koristiti različite vrste energija pa se tako tkivo može uništiti radiofrekventnom energijom odnosno „spaljivanjem“, krioablacijom odnosno ‘zaleđivanjem’ ili elektroporacijom što je jedna posebna vrsta malih elektrošokova, objasnio je prof. Brusich.
Fibrilacija atrija kao najučestalija srčana aritmija predstavlja značajan teret za pacijente, liječnike i zdravstvene sustave na globalnoj razini.
