Elektrošokovima umirovljenicima povratili moć pamćenja na razinu 20-godišnjaka

Josip Mihaljević
14. travnja 2019.
Zdravlje
A- A+

Ne radi se o barbarskim elektrošokovima iz sredine 20. stoljeća, ali tretman se bazira na toj tehnologiji. Nježnijim oblikom stimulacije mozga starijih pacijenata, znanstvenici su uspjeli povratiti moć pamćenja kod njih na razinu 20-godišnjaka.

elektroterapija

Foto: Iako je otkriće veliko, znanstvenici i dalje ne znaju kako bi ovu terapiju primjenili u praktičnom životu | Youtube screenshot

Što vam je mozak stariji, polako počinje gubiti svoje funkcije. Među najčešćim slučajevima dolazi do problema s pamćenjem – ljudi postaju zaboravljivi, dekoncentrirani i gube pozornost.

Znanstvenici su upravo objavili rezultate istraživanja koje donosi ogroman napredak na tom području, ali efekti su jako kratki. Nježnim elektrošokovima izmjenične struje direktno na mozak, uspjeli su starijim ljudima (od 60 do 76 godina) povratiti moć pamćenja na razinu mladih ljudi (od 20 do 29 godina). Jedini problem je, što nakon terapije taj efekt traje nešto manje od sat vremena, piše arstechnica.com.

Napravili su to pomoću medicinske kapice kroz koju teče struja, a ona stabilizira moždane valove koji su važni za razmišljanje i pamćenje. Upravo na tim područjima se kroz godine događa pad koji možebitno uzrokuje probleme s pamćenjem u starijoj dobi.

Autori studije dolaze s bostonskog Sveučilišta, a istraživači Robert Reinhart i John Nguyen optimistični su oko nalaza. Budući da je svačij mozak drugačiji, za široku uporabu bilo bi potrebno izraditi individualne “kapice” za pacijente koje bi se automatski aktivirale kada god moć pamćenja oslabi kod starijih ljudi.

Do rezultata su došli tako što su stariji ljudi rješavali testove pamćenja, zatim su primili brzinsku elektro terapiju, a nakon nje ponovno rješavali testove pamćenja. Neposredno nakon terapije, postizali su identične rezultate kao i kontrolna skupina mlađih ljudi od 20 do 29 godina.

Kritičari tvrdi da je tehnologija elektro terapije i dalje nedovoljno dokazana, a kritizirali su istraživanje jer se radilo na malom uzorku. Također, ostaje nejasno bi li “bolji test na testu memorije” imao jednako praktične uporabe u stvarnom svijetu za ljude koji imaju problema s pamćenjem.