[8.2.] Otvorene zimske Olimpijske igre u Sarajevu: 'Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka'

Na današnji dan 1984. godine otvorene su 14. zimske olimpijske igre u Sarajevu. U konkurenciji gradova bili su i švedski Goethenburg te japanski Sapporo, a velik utjecaj na odabir grada igrala je i politika. Bile su to druge uzastopne olimpijske igre održane u socijalističkoj državi, nakon ljetnih olimpijskih igara u Moskvi 1980. godine.

Politika je zasigurno igrala utjecaj u odabiru Sarajeva za olimpijske igre, a Jugoslavija, koja je u tom vremenu bila važna zemlja u Pokretu nesvrstanih odabrana je kao donekle “neutralnim” i time prikladnim mjestom za održavanjem igara.  Glavni je motiv ipak bila želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima, održe u gradu koji je do tada najpoznatiji bio po događajima koji su bili neposredan povod za izbijanje Prvog svjetskog rata.

Bjelašnica, Jahorina, Igman

Međunarodna olimpijska komisija 1978. objavila je ime domaćina za zimske olimpijske igre i Sarajevo je za samo tri glasa odnio prednost nad japanskim Sapporom, gdje su zimske olimpijske igre održane 12 godina ranije. U igrama se natjecalo za 39 medalja u 10 različitih disciplina. Velika je čast biti domaćin olimpijskih igara, a za pripreme su se pobrinuli obični radnici koji su morali raskopati čitav grad kako bi proveli plinsku infrastrukturu.

Također, izgrađeno je i velik broj cesta, sportskih objekata i hotela na planinama (Bjelašnica, Jahorina, Igman). Kultni sarajevski bend Zabranjeno Pušenje iste je godine izdao svoj debitantski album ‘Das Ist Walter’, a pjesmu ‘Abid’ opisali proces pripreme za same igre (“Sarajevo, najmiliji grade / Popravismo te do Olimpijade”).

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka!”

Olimpijske igre pratilo je oko 60.000 Sarajlija na stadionu Koševo, a procjenjuje se da ukupan broj gledatelja Olimpijskih igara bio oko 2 milijarde. Sarajevo je tako postalo centar medijskog interesa. Na Igre je stigao rekordan broj od 2.500 sportaša i njihove pratnje i preko 7.000 medijskih djelatnika. Putovanje baklje započelo je u Olimpiji, a kroz Jugoslaviju je proputovalo u dvije rute, zapadnoj (Split, Ljubljana, Zagreb) i istočnoj (Skopje, Novi Sad, Beograd). Završni nosilac baklje, od njih 1.600, bila je umjetnička klizačica Sandra Dubravčić.

Igre su protekle u prijateljskoj atmosferi, za koju su zaslužni bili ljubazni domaćini te će u povijesti biti upamćene kao vrlo ugodne Igre, i za gledatelje i za natjecatelje. Istočna Njemačka i SSSR su dominirali te su između sebe kući odnijeli 49 medalja. Slovenski skijaš Jure Franko osvojio je srebrnu medalju u veleslalomu i postao prvi osvajač medalje na zimskim igrama u Jugoslaviji. Domaćini su bili toliko oduševljeni da su kasnije pisali grafite po zidovima “Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka!”.

Iako su zimske igre jedan od najsvjetlijih trenutaka u povijesti grada Sarajeva, posljedice rata i vremena nisu mogle zaobići ni olimpijske objekte koji su danas uglavnom napušteni. Kako su izgledali 1984., a kako izgledaju danas, pogledajte u videu.