[29.6.] Utemeljena Nobelova nagrada, donosimo listu 7 najkontroverznijih dobitnika

Alfred Nobel rođen je u Stockholmu u imućnoj industrijskoj obitelji. Bio je kemičar, izumitelj, filantrop, mirotvorac i kozmopolit. Patentirao je 355 izuma od kojih je najpoznatiji bio dinamit, eksploziv koji je jači i stabilniji od tada korištenog baruta.

Iako je Alfred Nobel izumio dinamit s plemenitim ciljem, dinamit je ubrzo pretvoren u oružje. Iz tog razloga, ovaj bogati industrijalac nije bio omiljena osoba u tadašnjem društvu. Pred kraj 19. stoljeća, kada je Alfredu preminuo brat, jedna francuske novine su mislili da je riječ o Alfredu Nobelu. Tada su ga nazvali “genijem zla” i “trgovcem smrću”. Alfreda je to ozbiljno dirnulo, budući da je on sebe smatrao samo znanstvenikom koji radi na napretku čovječanstva.

Nobel nije htio ostati zapamćen kao trgovac smrti te je u posljednjim godinama svog života promijenio oporuku. Na neugodno iznenađenje njegove obitelj i rođaka, ostavio je svoje bogastvo – čovječanstvu. Radilo se o iznosu od 31 milijuna švedskih kruna, što je oko 1,6 milijardi kuna, ako uskladimo s inflacijom.

Četiri godine nakon njegove smrti, prema njegovim posljednjim željama osnovana je institucija Nobelove nagrade. Na današnji dan 1900. godine osnovana je Nobelova zaklada koja regulira protok Nobelovog novca. A sada, pogledajmo sedmero najkontroverznijih dobitnika ove nagrade.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Antonio Egas Moniz, Portugalac koji je volio rezati mozgove, 1949.

Moniz je osvojio Nobelovu nagradu 1949. godine u području medicine. Ovaj portugalski neurolog i neurokirurg najpoznatiji je po tome što je prvi izmislio zloglasnu lobotomiju – operaciju gdje se pacijentu reže komad mozga.

Prema njemu, lobotomija je idealan način lijeka za osobe s mentalnim poteškoćama. Naravno, praksa lobotomije više nije na dobrom glasu, a koristi se samo u iznimnim slučajevima, primjerice kada tumor zahvatio dio moždanog tkiva.

Fritz Haber, Nijemac koji je volio bojne otrove, 1918.

Fritz Haber osvojio je Nobelovu nagradu jer je izumio Haber-Bosch proces, kemijski način proizvodnje amonijaka na veliko. To je, između ostalog, ključan sastojak gnojiva koji su podržavali razvijanje masovne poljoprivrede koja hrani milijarde ljudi.

Paradoksalno, Haber je pomogao u otkrivanju i klornog otrova, a bio je veliki zagovaratelj korištenja bojnih plinova u Prvom svjetskom ratu.

Henry Kissinger, Američki političar 1973.

Glavni tajnik SAD-a bio je pola dvojca koji su osvojili Nobelovu nagradu za mir 1973. godine. Druga polovica bio je Le Duc Tho, dužnosnik Sjevernog Vijetnama s kojim je Kissinger dogovorio prekid paljbe u Vijetnamskom ratu.

Nagrada je žestoko kritizirana, ne samo jer je Kissinger naredio bombardiranje Hanoia dok su trajali pregovori, nego i činjenice da je Vijetnamski rat uopće postojao.

Europska unija, 2012.

Da, Europska unija je osvojila Nobelovu nagradu za mir u 2012. godini. Službeni razlog: preko šest desetljeća rada na promoviranju mira, pomirbe, demokracije i ljudskih prava u Europi.

Mnogi su kritizirali nagradu jer je EU imala velikih ekonomskih problema u 2012. godini, poput problema s Grčkim javnim dugom.

S druge strane, Europske zemlje proizvode velik broj oružja što je protivno načelu Alfreda Nobela.

Barack Obama, 2009.

Samo devet mjeseci nakon dolaska u Bijelu kuću, Baracka Obamu su okitli s Nobelovom nagradom za mir.

Njegovi protivnici su govorili da se ta nagrada zove “Nagrada Što Se Ne Zovete George Bush”, a njegovi zagovaratelji su također kritizirali odluku jer su smatrali kako u tih devet mjeseci nije zaslužio ovako veliko priznanje. Usput, te godine je bombardirao tri različite zemlje.

Nitko, 1948.

U slučaju kada nitko ne odgovara kriterijima, može se dogoditi da se te godine ne dodjeli Nobelova nagrada. Ali ove godine su imali savršenog kandidata.

Vođa indijskog nenasilnog protesta, Mahatma Gandhi je ubijen te godine. Bio je nominiran prijašnjih 12 godina, ali nijednom nije dobio nagradu.

Te godine im je također bio bolji “Nitko”.

Kofi Annan i Ujedinjeni narodi (2001.)

Kofi Annan ganski je diplomat koji je predsjedao Ujedinjenim narodima. Službeni razlog za nagradu: rad na bolje organiziranom i mirnijem svijetu.

Tijekom mandata Kofija Annana, UN je izgubio na kredibilitetu. Ignorirali su diktatore koji su u to vrijeme nicali po svijetu, a kada su pregovarali o mirovnim sporazumima, napravili su više štete nego koristi.

Annan je te iste godine bio upleten u korumpirani program “Nafta-za-hranu” u Iranu.

___________________________

Pročitajte što se dogodilo jučer [28.6.] na ovom linku.