[29.2.] Zašto ova veljača ima 29 dana, a svaka četvrta godina nije prijestupna?

Ove godine najkraći mjesec u godini ima jedan dodatni dan. Većina godina ima 365 dana, ali prijestupne imaju 366 dana. Većina misli da se prijestupna godina događa svake četiri godine, ali su stvari malo kompliciranije.

Jedna godina prema gregorijanskom kalendaru ima 365 dana – toliko treba našem planetu da napravi jedan krug oko Sunca.

U stvarnosti, našem planetu treba otprilike 365.25 dana da napravi to putovanje. Bez prijestupne godine, kalendar bi svake godine griješio za pet sati, 48 minuta i 45 sekundi. Za 100 godina, kalendar bi bio “u krivu” za oko 25 dana.

Prijestupne godine imaju stroga pravila

Općenito, prijestupna godina se događa svake četiri godine, ali postoje iznimke. Godina može biti prijestupna samo ako je djeljiva s četiri. Godine koje su djeljive sa 100 (1900., 2000., 2100. i tako dalje) ne mogu biti prijestupne godine – osim ako nisu djeljive sa 400.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Iz tog razloga 1700., 1800. i 1900. nisu bile prijestupne godine, dok recimo 1600. i 2000. jesu!

To pravilo dodano je u gregorijanskom kalendaru 1582. godine, i od tada je u uporabi.

Međutim, ideju prijestupne godine izmislio je još Gaj Julije Cezar kada je stvorio julijanski kalendar, kojeg je na karaju zamijenio točniji gregorijanski.

U nekim zemljama se 29. veljače smatra i danom u godini kada su žene slobodno mogle zaprositi muškarce. Recimo, u Irskoj se te tradicije drže i dan danas!